Kriptovalute prilika za investiciju ili prolazni trend: Za 20 godina neće biti papirnih novčanica

27.06.2021. | 08:35

Nakon vrtoglavog rasta nedavni kineski restriktivni potez da u određenim pokrajinama trajno ili privremeno zabrani rad velikim postrojenjima za “rudarenje” kriptovaluta, srušio je vrijednost bitkoina.

Jedni su odmah ustvrdili da on tone, drugi smatraju da je to još samo jedna bura na inače nemirnom kriptotržištu, dok je onim trećima, koji sve to posmatraju sa strane, teško shvatiti fenomen kriptovaluta, a kamoli predvidjeti šta će se u budućnosti desiti.

Ulje na vatru dodatno je dolio tokom prošle sedmice i upravnik američkog hedž fonda, Majkl Buri, koji je najavio da dolazi, kako je rekao, “majka svih krahova”. Buri, poznat po tome što je svojim investitorima donio veliku zaradu nakon što je proročanski predvidio krah tržišta nekretnina 2008. sada predviđa i propast tržišta kriptovaluta, jer su, kako je objasnio, cijene na neodrživo visokom nivou. Pa kakvu onda budućnost imaju ove kvazi-valute?

Ukrcavanje na voz

Tehnološki čarobnjaci i “nezavisni” ekonomski analitičari i dalje vjeruju da se radi o putu bez povratka, dok oni skeptičniji upozoravaju da je riječ o finansijskom balonu koji će kad-tad “izduvati” i nestati poput jutarnje rose.

Da bi se pokušao dati odgovor na ovo kviz nagradno pitanje od “milion dolara”, neophodno je vratiti se u ne tako davnu prošlost te pojasniti kako su one uopšte nastale. Prvi koraci su napravljeni osamdesetih godina prošlog vijeka, a komentari su bili kako se radi o logičnom odgovoru na papirni novac i bankarsku birokratiju. Drugi su smatrali da je osnovni motiv generisanja kriptovaluta u činjenici da klasični novac više nije mogao zadovoljiti ideje određenih grupa ljudi sa aspekta brzine i načina sticanja bogatstva. Namjera im je navodno bila da potpuno izbjegnu regulaciju finansijskih tokova i stvore paralelan novčani sistem, koji bi ispunio njihove megalomanske finansijske zahtjeve.

Sve se zavrtjelo, slučajno ili ne, poslije finansijske krize i kraha hipotekarnih kredita u SAD u septembru 2008. godine, a nakon koje je prvi put spomenut bitkoin u radu autora čiji pravi identitet nikada nije utvrđen.

Negdje početkom 2009. nastaje prva platforma za “rudarenje” i trgovinu, a prva transakcija kojom je plaćeno nešto u “stvarnom svijetu” realizovana je 22. maja 2010. godine, kada su dvije pice vrijednosti 25 dolara plaćene sa ukupno 10.000 bitkoina, što bi prema današnjoj vrijednosti ove kriptovalute iznosilo skoro 295 miliona dolara.

Od tada, pa do danas, svijet drma pravo “kriptoludilo”, a prema nekim procjenama trenutno je u opticaju čak oko 10.000 digitalnih valuta, čije trgovanje uglavnom nije zakonski uređeno u većini zemalja.

U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine čak sedam odsto odraslih građana ulagalo u ove valute, dok je pet procenata ulagalo u tradicionalnu imovinu na berzama iinvesticije zasnovane na akcijama. Britanski kriptoinvestitori su uglavnom bili muškarci mlađi od 35 godina.

Više od 70 odsto onih koji su rekli da su kupovali neku od kriptovaluta navelo je da su ostvarili profit, dok je 12 procenata zabilježilo gubitak. Istovremeno, 17 odsto ispitanika je reklo da ne zna da li je svojim kriptoinvesticijama ostvarilo profit ili gubitak.

Ovo istraživanje je u suprotnosti sa nekim drugima, koja su otkrila da je 52 odsto od 2.000 učesnika u anketi izjavilo da bi vjerovatnije investiralo na berzi u tradicionalnu imovinu poput zlata, nego u kripto. Trećina anketiranih je rekla da neće ulagati u virtuelne valute, jer smatraju da su zakasnili da se ukrcaju na “taj voz”, piše Glas Srpske.

Borba za prevlast

Ovakvih istraživanja i podataka nema za BiH. Jedino je poznato da su “ulagačima” najinteresantnije kritpovalute bitkoin, a posebno etereum, koji u zemlji rudari između 5.000 i 10.000 ljudi. Prema riječima izvršnog direktora prve kriptomjenjačnice u BiH “Balkan Crdžpto Edžchanfe” Borisa Majstorovića, domaći “rudari” imaju određene mašine s kojima prave tu kriptovalutu, a onda se, s vremena na vrijeme, odlučuju da ih prodaju radi održavanja i plaćanja visokih troškova struje. Primjera radi, “rudari” bitkoina godišnje potroše više električne energije nego što cijela Argentina, što onda zemlje u kojima je niska cijena ovog energenta svrstava u idealne destinacije za “rudarenje”.

Govoreći o prometu koji je njegova kriptoberza ostvarila u posljednjih 18 mjeseci, naveo je kako je 7.000 ulagača, koliko ih ima registrovanih, obavilo promet od 20 miliona maraka, ali i da je on vjerovatno duplo veći u posmatranom periodu, jer se dobar dio ovih transakcija odvio “na crno”, mimo berze, u kontaktima jedan na jedan.

I pored periodičnih uspona i padova, Majstorović je uvjeren u budućnost kriptovaluta i blokčejn tehnologije, na kojoj su one zasnovane, naglašavajući kako se ne radi o prolaznom trendu.

– Ovo nije budućnost, već naša sadašnjost. Bilo je raznih padova i krahova, ali su se ove valute i dalje održale, a neke su čak i ojačale. Da li će jedan broj njih propasti pa vjerovatno hoće. Od 8.000 do 10.000 kriptovaluta, koliko danas postoji u svijetu, vjerovatno će na kraju ostati desetak onih ozbiljnijih. Ostale će propasti ili izumrijeti, jer nije realno da ih toliko postoji – rekao je Majstorović.

Potez zvaničnog Pekinga da zabrani “privatnim kompanijama” da emituju kriptovalute, objasnio je željom kineskih vlasti da stavi pod svoju kontrolu ovo tržite, odnosno da izdaju svoju kriptovalutu, digitalni juan.

– Ima određenih najava da će i Evropska centralna banka takođe emitovati digitalni evro, za godinu ili dvije. Vjerujem da će i SAD ići u tom pravcu. Sve to će iz korijena promijeniti finansijski sektor. Prema nekim procjenama, za nekih 20 ili 30 godina pitanje je da li će uopšte u opticaju biti papirnih novčanica – naveo je Majstorović.

Prednosti i rizici

Kada su u pitanju rizici, upozorava da ulagači treba da se okrenu “provjerenim” kriptovalutama te da se uvijek treba “birati” između prvih deset kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji.

– Što više ljudi ulaže u neku valutu, one će teže propasti od onih koje su tek u, da tako kažem, povoju. U suštini one su sve slične, ali i različite po svojoj svrsi. Kreatori jednih žele da one budu platežno sredstvo, drugi čuvar vrijednosti, poput bitkoina, koji je poput digitalnog zlata, a treći pokušavaju da kreiraju multifunkcionalne mreže na kojima će moći svašta da rade, kao što je slučaj sa etereuomom – pojasnio je Majstorović.

Na kraju je izrazio i uvjerenje da će zakonsko uređenje kriptotržišta, a koje mnoge zemlje planiraju da uvedu, samo pozitivno uticati, jer bi na taj način i svi iz tog kriptosvijeta bili zaštićeni od mnogobrojnih prevaranata, poput dva brata iz Južne Afrike koja su nedavno “isparila” sa čak 3,6 milijardi dolara vrijednosti u kriptovalutama. Sumnja se da su do tog novca došli prevarom preko svoje firme za ulaganje.

– Nažalost ljudi često nasjedaju na takve i slične prevare, jer su slabo finansijski edukovani, a ima tu malo i pohlepe, jer se želi na brzinu i preko noći doći do zarade. Moja je poruka da paze s kim rade i da ne nasjedaju na razne piradiminalne i Ponzijeve šeme. Mislim da bi i naše vlasti trebalo ozbiljnije da krenu sa uređenjem ove oblasti, jer dosta kaskamo za svijetom pa čak i za zemljama iz regiona. U Hrvatskoj je ova oblast regulisana kroz Zakon o sprečavanju pranja novca, a Srbija je napravila jedan leks specijalis zakon, koji je izglasan krajem prošle godine. Imali smo već određene razgovore sa predstavnicima našeg Ministarstva finansija, u kojima smo ih zamolili da ubrzaju ovaj proces i kod nas – rekao je Majstorović pojašnjavajući kako kriptobrokeri često imaju problema s bankama koje im zatvaraju ili blokiraju devizne račune.

Put u jednom smjeru

Ekonomista Miloš Grujić smatra da čitav ovaj proces ide u jednom gotovo neizbježnom pravcu, a koji bi na kraju mogao voditi ka ostvarenju globalnog sna ekonomiste Fridriha Hajeka o ukidanju papirnog novca.

Ovaj nobelobac je smatrao da novac nije drugačiji od drugih dobara te da je za njega bolje da postoji “konkurencija među privatnim emitentima, nego monopol vlade”.

– Uprkos velikoj nestabilnosti, činjenici da nemaju pokriće, niti se mogu upotrebljavati za plaćanje poreza, one imaju veliku vrijednost u razmjeni među korisnicima za finansiranje legalnih, ali i ilegalnih aktivnosti – rekao je Grujić.

Slično mišljenje dijeli i njegov kolega, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Marko Đogo, naglašavajući da smatra da je ovaj kvazi-novac jedna vrsta svjetske finansijske revolucije.

– Ne bavim se kupovinom ovih valuta, ne zato što neću, već što nisam dovoljno bogat da trgujem s njima. Plata univerzitetskog profesora je skromna. Ali, poznajem mnogo ljudi koji to rade i to dosta uspješno. Mogu vam reći da se radi o vrlo dobro obrazovanim i inteligentnim ljudima, koji su unaprijed svjesni svih špekulativnih i drugih rizika – istakao je Đogo.

Kako je rekao, jedan od razloga koji je privukao ove pobornike tehnologije i investitore jeste činjenica da kriptovalute nisu bile predmet kontrole od strane centralnih banaka niti državnih agencija, a bile su zaštićene i od inflacije.

– Za razliku od zlata, vrijednost im zavisi tek od percepcije njihove vrijednosti od strane šire javnosti, tako da ni za “uspjeh” ili “propast” kriptovaluta ne garantuje nijedna institucija. Ono što se meni ne sviđa jeste što su uglavnom nepoznati tvorci takvog digitalnog novca, ali i njihova nepredvidiva promjenljivost na tržištu. Sada je samo pitanje šta “mi” kao svijet u stvari želimo. Ja očekujem da će pojedine kriptovalute vremenom postati prave. Ali, biće to jedna velika i teška bitka, jer će određeni centri moći pokušati to spriječiti. Ne bi me začudilo da recimo grupa zemalja iz G7 odluči da krioptovalute izbace iz bilo kakve potrebe – kaže Đogo.

Smatra i da će se svemu tome usprotiviti i Evropska centralna banka, čije je predstavnike uporedio sa carem Dušanom, koji je u svom zakoniku napisao da će svakom ko kuje novac biti odsječena ruka. Prema riječima Đoge, nisu problem kovači novca već regionalni gospodari za koje oni rade.

Krupne ribe

Nažalost niko od krupnijih igrača sa domaće scene, onih koji već godinama učestvuju u ovoj “igri” i imaju iskustva sa kupovinom kriptovaluta, nije htio pričati o svojim iskustvima. Priznali su tek kako u Republici Srpskoj i na području cijele BiH ima relativno dosta ljudi koji su u proteklom periodu zaradili pozamašne svote novca.

– Šta mislite da neko od rodbine, bliže i dalje, sazna za to pa ne bi nam se skinuli sa grbače – kroz šalu su konstatovali i poručili kako i dalje vjeruju u budućnost najvećih kriptovaluta.

Misterija Nakamoto

Najpopularniju, ali i trenutno najvredniju kriptovalutu bitkoin osnovao je izvjesni Satoši Nakamoto, čiji identitet nikada nije potvrđen, a koji je propisao pravila trgovanja ovom valutom, koja nije inflatorna, jer je on odredio da ne može postojati više od 21 milion bitkoina, koji se kao i druge kriptovalute generiše takozvanim “rudarenjem”, uz pomoć grafičkih kartica i velikih količina struje.