“Majstori sve više na cijeni”: Dnevnice rastu zbog sve manjeg broja obučenih radnika

13.08.2021. | 08:07

Dnevnice zanatskih radnika, majstora i radnika u građevini, koje se u RS trenutno kreću i do 100 KM, će rasti u narednom periodu, a velika potražnja za majstorima i dalje ne jenjava, te se zbog nedostatka domaćih – radna snaga mora uvoziti iz stranih zemalja.

I zbog sve viših cijena repromaterijala visina dnevnica je porasla u zemljama okruženja te tako u Srbiji sada zanatlije dnevno zarade između 40 i 80 evra.

Da se povećanje dnevnica može očekivati i u Srpskoj za “Nezavisne” je potvrdio Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, koji je kazao da se dnevnica trenutno kreće između 50 i 100 KM, ali da će sigurno rasti.

“Dnevnice će rasti jer imamo sve manje majstora, a potreba za majstorima je sve veća. Dnevnice će rasti i sa rastom drugih cijena”, kazao je Bratić.

Dodao je da je vidljiv trend da su dnevnice majstorima u privatnom sektoru veće u odnosu na javni sektor.

“To je po meni vrlo dobro i mi smo čekali taj trenutak, jer su sada majstori sve više cijenjeni”, rekao je Bratić.

Dodao je da i dalje najveći problem predstavlja pronalazak majstora jer oni iz RS, posebno mlađi, odlaze u strane zemlje, te da zbog toga sve češće na građevinama možemo vidjeti strane majstore iz zemalja kao što je, na primjer, Turska.

“Naši majstori zemlju napuštaju ne samo zbog ekonomske situacije, već i zbog neizvjesnosti, jer posebno mladi radnici traže sigurnost”, rekao je Bratić.

Istakao je da je ovo problem koji je teško rješiv jer su nove generacije dobro upućene, a uz pristup internetu lako mogu da pronađu mjesta i zemlje gdje mogu za isti posao da dobiju veću zaradu.

Bratić je dodao da je i starosna struktura majstora kod nas nepovoljna jer sve češće rade starije osobe.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala, za “Nezavisne” je kazao da je činjenica da je sve manji broj kvalifikovanih radnika koji na adekvatan način mogu odgovoriti radnim zadacima u oblasti građevinarstva, te da je sve manje i mladih koje ova vrsta posla zanima da bi mogli preuzeti znanje od starijih, iskusnih radnika, a koji su pred zalaskom radne karijere.

“Privredna društva iz oblasti građevinarstva u Srpskoj u narednoj, kao i u prethodnoj, građevinskoj sezoni imaće ogromne probleme u smislu nedostatka stručne i kvalifikovane radne snage”, kazao je Petrović.

Dodao je da domaća preduzeća imaju ogroman problem sa nedostatkom stručne radne snage, te da je teško očekivati da će se iz domaćih resursa stanje u narednom periodu popraviti, iako u sektoru građevinarstva stalno dolazi do povećanja zarada radnicima.

“Nedostatak radnika je evidentan u svim fazama u procesu izgradnje građevinskog objekta, kao što su rukovodioci građevinskim mašinama – kranisti, zidari, tesari, armirači, keramičari, moleri, monteri elektro-energetskih postrojenja i drugi”, objasnio je Petrović.

Naveo je da je jedan od načina prevazilaženja ovog problema prekvalifikacija zanimanja nepotrebnih tržištu rada u zanimanja koja su potrebna privredi, to jest programima osposobljavanja odraslih.

“S tim u vezi Privredna komora RS osnovala je Edukativni centar Privredna komora RS koji ima za cilj da obavlja poslove prekvalifikacije zanimanja, i prilagođavanja radne snage potrebama tržišta rada”, zaključio je Petrović.

Prema riječima jednog električara iz Prijedora, u posljednjih šest mjeseci ove godine rad je poskupio za oko 30 odsto jer su, kako navodi, cijene materijala skočile za oko 50 odsto. Dodao je da povremeno posla ima i previše, ali da je dobro što se taj posao sada i bolje plaća.

Da pomama za dobrim majstorima muči građane Srpske potvrdio je i jedan Banjalučanin koji pravi kuću i koji ističe da je dobrog majstora danas teško naći, a i ako ga pronađete biće vjerovatno skuplji nego većina.

“Međutim, puno veći problem je činjenica da oni imaju toliko posla da sebi mogu priuštiti da ne urade posao na najbolji način, što vam onda može napraviti ogromne probleme”, naveo je ovaj Banjalučanin.

Dodao je da je dio ovog problema riješio tako što je zasukao rukave, te je sam uradio dio posla.