Mikrokreditne organizacije trljaju ruke: Kamate pale, zaduženost porasla
20.08.2022. | 07:39Zajmovi građana u mikrokreditnim organizacijama (MKO) u Republici Srpskoj na kraju juna ove godine bili su teški 418,36 miliona maraka, što je za oko 28 miliona KM više u odnosu na isti period lani.
Pokazuje to izvještaj Agencije za bankarstvo RS o poslovanju MKO sa sjedištem u Srpskoj u prvom polugodištu ove godine.
Prema podacima navedenim u izvještaju, građani su najviše posezali za nenamjenskim kreditima, poljoprivrednim zajmovima i kreditima iz oblasti uslužnih djelatnosti.
Osim fizičkih i pravna lica su u posmatranom periodu povećala dug u MKO te su krediti preduzeća na kraju juna ove godine iznosili 9,65 miliona, a u istom periodu lani 9,02 miliona maraka.
Izvještaj pokazuje da su u navedenom periodu kamatne stope pale sa lanjskih 34,40 na 32,14 procenata.
Ekonomista Marko Đogo rekao je za “Glas Srpske” da mikrokreditne organizacije u obliku kakvom postoje u BiH ne postoje ni u jednoj zemlji zapadnog Balkana.
Pojašnjava da su nastale iz projekata za pomoć izbjeglicama koje je naknada finansirala Svjetska banka, da bi u jednom trenutku i domaći preduzetnici počeli da otvaraju mikrokreditne organizacije.
Komentarišući rast zaduženosti građana u tom sektoru Đogo kaže da se vjerovatno dobar dio građana, usljed visoke inflacije, preorijentisao iz banaka ka mikrokreditnim organizacijama koje nude zajmove po mnogo relaksiranijim kriterijumima.
– MKO su u jednom trenutku bile drugi najveći sektor u finansijskom sistemu BiH, a onda su doživjele veliku krizu te u znatnoj mjeri smanjile svoj kapital, aktivu i plasmane, da bi se ponovo od 2014. godine počeli vraćati na predkrizni nivo – pojasnio je Đogo.
Ističe da u trenutku inflacije koja raste i banke polako podižu kamatne stope, dok se sa druge strane u mikrokreditnim organizacijama bilježi pad kamata.
– To prosto ukazuje na činjenicu da su i ranije kamatne stope u MKO bile veoma visoke. Osim toga, pad kamatnih stopa u ovom sektoru može ukazivati i na poboljšanje kvaliteta kreditnog portfolija, odnosno da se u MKO zadužuju sve češće kreditno sposobniji klijenti – rekao je Đogo, naglasivši da je i sam bio iznenađen kada je upoređivao podatke i vidio da je procenat vraćenih kredita u MKO veoma blizak onome u bankama.
Zarada
Ukupna dobit na nivou mikrokreditnog sektora u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 13,3 miliona maraka. Prema podacima navedenim u izvještaju Agencije za bankarstvo RS dobit MKO je za 3,6 miliona maraka veća u odnosu na prvo polugodište prošle godine.
