Mjere mnogo blaže u odnosu na region: Kako će banke u Srpskoj reagovati na ukidanje naknada

09.11.2024. | 07:02

Kao i svi trgovci, i banke mogu da nađu neku “nišu” iz koje bi nadoknadile gubitke, ako im, po zakonu koji je predložila Vlada, bude zabranjena naplata nekoliko vrsta naknada, kaže za BL portal profesor na banjalučkom Ekonomskom fakultetu Goran Radivojac. Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama koji je upućen u skupštinsku proceduru predviđena je zabrana naplate naknade za opomenu za kašnjenje korisnika u slučaju neizmirenja obaveza, naknade za “vođenje” kreditne partije i naknade za podizanje gotovine na bankomatu, pa nije isključeno, smatra on, da će banke to “poravnavati” na neki drugi način.

Ipak, Radivojac naglašava da je u ovom slučaju ključna uloga Agencije za bankarstvo Republike Srpske, koja bankama mora „aminovati“ poskupljenje usluga.

„To je jedina institucija koja ima ingerenciju da sprovodi direktnu kontrolu nad bankama i njihovim poslovanjem i da im od odobrava kojekakve akte. Bez odobrenja Agencije, banke ne mogu raditi niti dobiti dozvolu za rad, a samim tim ni vršiti bankarske poslove“, objašnjava naš sagovornik.

Istovremeno, ne očekuje da će se banke buniti što im Vlada ovim nacrtom brani mogućnost naplaćivanja naknada, jer je, kako kaže, ova politika relativno blaga u poređenju sa onom u regionu. Primjera radi, odnos vlasti prema bankama u Hrvatskoj i Srbiji, naglašava Radivojac, mnogo je radikalniji nego u Srpskoj.

„Ukidanje ovih naknada lično doživljavam kao tek prvi korak u regulisanju tog segmenta bankarskog tržišta od strane Vlade,  jer tu ima još mnogo toga da se uradi. To još uvijek nije na nivou regulacije u susjednoj Srbij i Hrvatskoj. Tamo su oni dosta radikalnije ušli u sve to, i mislim da ima smisla da ih i mi pratimo, jer smo dio iste regije i iste banke posluju u ovim državama kao i kod nas“, objašnjava Radivojac.

Kao primjer radikalnijih ograničavanja poslovanja banaka navodi zabranu naplaćivanja naknade za vođenje transakcionog računa u Hrvatskoj, a osvrnuo se i na izmjene zakona u Srbiji.

„Evo, Srbija je ovim zakonom o zaštiti potrošača korisnika finansijskih usluga, recimo, ograničila visinu kamatne stope, to su dosta radikalniji potezi nego kod nas“, dodaje on.

Narodna banka Srbije je u septembru prošle godine donijela privremene mjere kako bi se pomoglo dužnicima za otplatu stambenih kredita, koje ističu krajem ove godine, a sada priprema zakonska rješenja o trajnom ograničenju kamata.

Ovakva monetarna politika je u Srbiji, kako su izračunali tamošnji mediji, uz odluke Evropske centralne banke (ECB) u značajnoj mjeri uticala na cijenu kredita indeksiranih u evrima. Tako je rata stambenog kredita vrijednog 220 hiljada evra od juna, kada je ECB počela da smanjuje kamate, sada niža za oko 85 evra.

Ipak, do ovakvih odluka koje bi Vlada Srpske eventualno donosila u budućnosti, treba još mnogo vremena. Do tada, Radivojac smatra da će domaće banke, i u slučaju usvajanja predloženih izmjena u Narodnoj skupštini, nastaviti svoje regularno poslovanje, uz širenje usluga kojima bi nadoknadile gubitak dijela profita zbog eventualne zabrane naplaćivanja određenih naknada.

„Jednostavno, banke će pokušati da otvore neke druge pravce, neke nove tržišne niše i neke specifičnosti na tržištima,  recimo u slučajevima kredita ili usluga kod kartičnog poslovanja ili nekih specifičnih situacija. Tako mogu da nadoknade neku vrstu dobiti, kroz nove usluge ili nove pakete usluga. To naravno nije loše i nije zabranjeno“, objašnjava on i dodaje da bi aktuelne mjere Vlade trebalo da natjeraju banke da malo više rade sa klijentima, kao i da postoje klijenti koji, ako će dobiti odgovarajuću uslugu, nemaju problema da je i plate.

Srđan Banović, BL portal