Moć neke države raste kroz cijev pištolja i uz pomoć valuta: Da li dolaru prijeti kolaps

08.10.2024. | 09:18

Moć neke države raste kroz cijev pištolja. Mnogi bi dodali i uz pomoć valuta, novca. Sterling je vladao u vrijeme kada je Britanija bila moćna kolonijalna imperija, a slično je bilo i u vrijeme Rimskog carstva.

Obje ove imperije na kraju su propale urušivši se iznutra. Ono što je nekad bio sterlig u najboljim britanskim imperijalnim danima, posljednjih nekoliko decenija je dolar, koji ima status globalne rezervne valute. SAD su na taj način, štampajući ogromne količine papirnog novca bez zlatnog pokrića, uspjele izgraditi status najmoćnije države na svijetu, koristeći pri tome papirne novčanice kao moćno oružje za obračun, odnosno postizanje političkih ciljeva i očuvanje globalne pozicije.

Breton Vuds

Sredinom ove godine obilježeno je 80 godina od održavanja konferencije Ujedinjenih nacija o monetarnim i finansijskim pitanjima, poznatije kao konferencija u Breton Vudsu. Ona je održana u istoimenom gradiću od 1. do 22. jula 1944. godine. Započeta je svega tri sedmice nakon savezničkog iskrcavanja u Normandiji, kada je svijetom bjesnio Drugi svjetski rat.

U njenom radu tada je učestvovalo 730 delegata, koji su predstavljali 44 zemlje saveznice iz Drugog svjetskog rata, uključujući ključne zemlje poput SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Sovjetskog Saveza. Konferenciji je prisustvovala i jugoslovenska delegacija koju je predvodio Vladimir Ribar, tadašnji savjetnik u jugoslavenskoj ambasadi u Vašingtonu.

Rezultat pregovora – stvorene su dvije ključne institucije koje su u narednih 80 godina oblikovale, često i na vrlo ekstreman liberalni način oblik novog ekonomskog poretka u svijetu. U pitanju su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. MMF je osnovan da bi promovisao monetarnu saradnju, stabilnost valuta i olakšao međunarodnu trgovinu uspostavljanjem fiksnih kurseva valuta. S druge strane, Svjetska banka je bila namijenjena finansiranju obnove zemalja uništenih ratom te podsticanju razvoja. Ovom prilikom dogovoreno je nešto što je danas veliki kamen spoticanja – da američki dolar i zlato imaju ulogu svjetske rezervne valute. Na konferenciji je definisano uspostavljanje tzv. monetarnog sistema Breton Vuds, koji je trebalo da posluži za određivanje vrijednosti nacionalnih valuta. Međutim, Amerika 1971. jednostrano izlazi iz ovog sporazuma. Takva odluka značila je ulazak u novu eru. Američki dolar postao je globalna valuta, a američki državni vrijednosni papiri postali su najtraženiji oblik stranih rezervi u svijetu. Posljedično, dolar je postao jednako dobar kao zlato.

Znaci upozorenja

Amerika je tu činjenicu koristila ne samo da bi izgradila svoju ekonomsku i finansijsku moć već je dolar počela koristiti i kao moćno geopolitičko oružje. Takva politika posljednjih nekoliko godina počela je da im se obija o glavu prijeteći da sruši sve što je do sada izgrađeno.

Na to je nedavno upozorio i bivši brazilski predstavnik u Međunarodnom monetarnom fondu Paulo Nogueira Batista upozoravajući da je američki dolar postao opasna valuta. Ovaj vrsni i svjetski priznati ekonomista smatra da su SAD postale glavni neprijatelj dolara, jer indirektno primoravaju sve veći broj država da traže alternative zapadnom finansijskom sistemu. Govoreći o metodama prinude Batista je posebno istakao ulogu MMF-a koji, kako je rekao, ne funkcioniše kao međunarodna finansijska institucija, već kao zapadni politički instrument. Sve više je finansijskih stručnjaka i zvaničnika, pogotovo s druge strane željezne zavjese, koji smatraju da je dedolarizacija ključ za razbijanje dosadašnjeg američkog hegemonističkog sistema.

Kada se podvuče crta, kratkovida, arogantna i pohlepna politika Vašingtona, odnosno finansijskih elita sa Volstrita, tjera sve više država da okreću leđa dolaru. Najveća prijetnja njegovom zdravlju, a samim tim i dosadašnjem američkom načinu života, ne dolazi izvana, već iznutra, od ljudi koji na ostatak svijeta gledaju kao na indijanska plemena.

Bijeg od obveznica

Koji su to znaci koji bi mogli nagovijestiti kolaps dolara? Prvi – panični potezi investitora, koji brzo rasprodaju američke obveznice. Drugi – inflatorna spirala, a treći i četvrti – dužnička i ekonomska kriza, što podrazumijeva duboku recesiju obilježenu visokom nezaposlenošću, poslovnim neuspjesima i kolapsom potrošačke potrošnje. Peti – potraga za alternativama. Pojedini ekonomisti upozoravaju da su u slučaju SAD već prisutni svi ovi znaci, u manjoj ili većoj mjeri. Kina je već drastično smanjila količinu kapitala koju drži u američkim državnim obveznicama, a već nekoliko godina taj tempo prodaje se ubrzava. Iznos uložen u američke državne obveznice pao je za čak 500 milijardi dolara i, po svemu sudeći, nastavlja da se smanjuje. U isto vrijeme Kina je najveći kupac zlata. Samo tokom prošle godine kineska centralna banka kupila je više od 700 tona.

Da sve više zemalja okreće leđa dolaru i američkim obveznicama te kupuje zlato, govore i rekordne cijene ovog plemenitog metala, a koje su na istorijski rekordnom nivou. Cijena je zbog velike potražnje probila granicu od 2.600 dolara za jednu uncu. To u prevodu znači da jedan gram zlata danas košta više od 92 dolara.

Bank of Amerika čak predviđa da bi cijene mogle da porastu do nevjerovatnih 3.000 dolara po unci u narednih 12 – 18 mjeseci. Analitičari ovaj rast pripisuju potražnji investitora za sigurnom imovinom zbog globalne neizvjesnosti i rastućih geopolitičkih tenzija.

Amerika je, pored toga, suočena i sa odlukom Saudijske Arabije da ne obnovi 50 godina star petrodolarski aranžman sa Amerikom. Petrodolarski dogovor je istekao u junu ove godine, pri čemu je objavljeno da će Rijad svoju naftu ubuduće prodavati i za druge valute, ne samo za dolare.

Efekat bumeranga

Zemlje koje se suočavaju sa američkim sankcijama, poput Rusije i Irana, takođe rade na tome da zaobiđu dominaciju dolara. Kao odgovor na sankcije Rusija je značajno smanjila svoje zalihe i povećala zlatne rezerve.

Promovisala je i korišćenje rublje i drugih valuta za međunarodne transakcije, posebno u energetskom sektoru. Napori Rusije, Irana i drugih nacija da dedolarizuju svoje ekonomije i izgrade alternativne finansijske mreže mogli bi, ako budu uspješni, vremenom da unište globalnu dominaciju dolara.

Eskalacija trgovinskih ratova i geopolitičkih tenzija, posebno između SAD i Kine, takođe bi mogla da ugrozi ovu valutu. Ako se trgovinski sukobi intenziviraju i dovedu do razdvajanja dvije najveće svjetske ekonomije, napori da se smanji oslanjanje na dolar mogli bi biti ubrzani.

Američki zvaničnici su napravili veliku grešku i kada su zamrzli ruske devizne rezerve u februaru 2022. godine. Nakon toga u Kini, ali i nekim drugim zemljama, shvatili su da bi mogli biti suočeni sa nekim sličnim scenarijem te preventivno djeluju, bježeći od zelenih američkih novčanica.

Novi pucanj u sopstvenu nogu mogao bi biti i zakon koji su neki američki političari predložili, da se uvedu kaznene mjere i sankcije državama koje se udaljavaju od upotrebe američkog dolara. To bi podrazumijevalo nametanje novih trgovinskih ograničenja, tarifa i kazni.

Ono što dodatno komplikuje situaciju jeste američki dug, koji ima više nula nego bilo koja stambena zgrada u Banjaluci. Jednostavno, širom svijeta plutaju ogromne količine dolara koje bi, ukoliko se vrate na svoju prvobitnu adresu, mogle srušiti temelje izgrađene finansijske kule od karata.

Američki FED i dalje danonoćno štampa novac, koji nema uporište u zlatu, ali ni u realnoj ekonomiji, koja ga ne može ni približno pokriti.

Dug kao kvasac

Bruto nacionalni dug Amerike premašio je početkom prošlog mjeseca, prvi put u istoriji ove nacije, 35 biliona dolara. Omjer državnog duga i BDP-a dosegnuo je približno 120 odsto i očekuje se da će rasti. Ovaj broj je snažan podsjetnik na posljednji put kada su se SAD suočile s uporedivim omjerom duga i BDP-a, a to je bilo nakon Drugog svjetskog rata. Kongresna kancelarija za budžet (CBO) predviđa da bi se situacija mogla značajno pogoršati, predviđajući da bi ovaj omjer mogao porasti na čak 166 odsto do 2054. ako se trenutni obrasci nastave.