Iako se, kako upozoravaju ekonomisti, u međuvremenu dijelom promijenila metodologija, podaci jasno pokazuju da su prosječne mjesečne neto plate u prvih osam mjeseci ove godine najviše potonule u sektoru usluga te rudarstva, dok su, s druge strane, najznačajnije porasle u javnom sektoru.
Razlozi za to su poznati. Javni sektor se krajem prošle godine, podsjećaju stručnjaci, izborio za povećanje plata, a prava zaposlenih u njemu prilično su jako zaštićena i kolektivnim ugovorima. To u praksi otežava prilagođavanje plata u tom sektoru stanju na ekonomskom terenu koji je korona kriza snažno pogodila.
Istovremeno, prosječna mjesečna neto plata u javnoj upravi i sektoru obrane u prvih je osam mjeseci ove godine iznosila, prema podacima DZS-a, 7980 kuna, dok je lani u istom razdoblju iznosila 7436 kuna, što znači da je u tom razdoblju porasla 554 kune ili nominalno 7,5 posto.
Porasle su i plate u sektoru obrazovanja, u zdravstvu, koje su sa 7429 kuna, koliko je iznosio njihov prosek u prvih osam mjeseci 2019. godine, porasle na 8126 kuna u prvih osam meseci ove godine, što predstavlja skok od 9,4 posto, koji se verojatno može delom objasniti i borbom protiv pandemije koronavirusa, odnosno dodatnim radnim satima i obvezama koje je ta bitka donijela zdravstvenom osoblju, prenosi Index.
