Ekonomisti u BiH ističu da o tome govore i posljednje ekonomske prognoze, po kojima će pad bruto društvenog proizvoda u BiH u ovoj godini biti približno šest odsto, dok je za 2009. godinu to bilo tri odsto.
Zvanični statistički podaci pokazuju i da se u drugom kvartalu ove godine već bilježi ekonomski pad – 9,3 odsto je realni pad BDP u BiH u odnosu na isti kvartal prošle godine, dok je BDP Srpske pao 6,9 odsto.
“Visok pad BDP u drugom kvartalu, kada smo imali i najveća ograničenja za ekonomiju, je za očekivati, a procjena za BiH u ovom trenutku je da će pad ukupno posmatrano biti oko šest odsto. Tako da je i to negdje u skladu s tim očekivanjima”, kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Stevo Pucar.
Prognoze
Po njegovim riječima, u početku pandemije očekivalo se da će ona, pa time i prateća ekonomska kriza, najvjerovatnije posustati tokom ljeta, nakon čega će krenuti i ekonomski oporavak. To se, međutim, nije desilo, što ima i direktni uticaj na ekonomiju.
Novije prognoze MMF, iz juna, govore da će globalni pad ekonomije u ovoj godini biti 4,9 odsto, a da će oporavak krenuti sljedeće godine i biti 5,4 odsto.
“Imamo nastavak i produbljivanje pandemije, a rezultat toga je veća ekonomska šteta i duži oporavak od uticaja krize. Naša ekonomija u BiH u velikom procentu zavisi od toga šta se dešava u ekonomiji EU. Nažalost, procjena iz aprila je bila da će EU imati pad od 7,5 odsto, a novija da će pad ekonomije biti 10,2 odsto. To znači da ključna tržišta od kojih zavisimo, a to su Njemačka, Italija i Austrija, imati veći pad nego što je bilo predviđeno. To generalno znači i da će oporavak trajati duže”, kaže Pucar.
Recesija
Procjenjuje se, dodaje, da će BiH verovatno u 2021, ako zdravstvena kriza prođe do polovine godine, imati privredni rast sa niže baze, ali da će povratak na nivo BDP prije krize biti vjerovatno duži.
“Vjerovatno nećemo ni 2022. godine doći do nivoa na kojem smo bili prije krize”, ističe on, dodajući da je ova kriza svakako mnogo drastičnija nego ona koja je počela 2008. godine, te da čitav svijet, pa i nas, čeka teška privredna situacija.
Ekonomisti očekuju i da će situacija, nakon što se ekonomski pad u BiH ispolji u dva uzastopna kvartala, prerasti u recesiju. To onda znači i ulazak u depresiju, koja označava stanje u kome je BDP ispod nivoa na kome je započeo pad i koji traje sve dok ne započne ekonomski rast.
„Kad se u Evropi zakašlju, mi dobijemo upalu pluća“
Oni su, između ostalog, ocijenili i da vlade u BiH nisu sačinile nikakve procjene efekata kovid-19 pandemije na ekonomiju i socijalni sektor, niti ciljeve intervencije, kao i da su ponudile, sa velikim zakašnjenjem, blage lijekove za ublažavanje posljedica krize, što je posebno pogodilo mikro i mala poduzeća, te preduzetnike.
“Suštinsko pitanje je sada da li će ljudi na funkcijama u BiH razumjeti da je ekonomija stvar koja zahtijeva maksimum njihove pažnje i da je situacija ozbiljna. Činjenica je da je BiH orijentisana na izvoz i uvoz, te da smo ovisni o stranim tržištima, posebno kod izvoza. Pad industrije u Njemačkoj rezultira zaustavljanjem porudžbina za industriju u BiH, a tipičan primjer su firme iz Čelinca koje su pravile različite proizvode za vrlo značajne kupce u Njemačkoj, koje su im sada otkazali. Kod nas nema domaće proizvodnje, već su preduzetnici ostavljeni da se orijentišu prema stranim kupcima, koji imaju potrebu i mogu to uredno da plate, a sa druge strane, kada se oni zakašlju, mi dobijemo upalu pluća”, ocjenjuje ekonomista Zoran Pavlović.
Vjeruje i da ljudi na funkcijama kod nas nisu svjesni važnosti i neophodnosti brige o ekonomiji, te da se time niko ne bavi.
“Oni žive od PDV, a i on se smanjuje, jer nema doznaka iz inostranstva i dijaspore koja ljeti donese značajnu količinu novca, koja se onda potroši i generiše stvaranje PDV-a, što je za nas kao transfuzija krvi u obliku novca”, objašnjava on, piše Srpskainfo.
