Neizvjesna jesen: Skupo sjeme diktira dužinu brazde u Srpskoj

04.10.2021. | 08:09

Skupo sjeme i repromaterijal otežavaju pripreme za jesenju sjetvu u Republici Srpskoj, a poljoprivrednicima na ruku ne idu ni vremenski uslovi.

Ratari kažu da su cijene repromaterijala, mineralnog đubriva i sjemena skočile od 30 do 50 odsto te da je još neizvjesno koliko će obradivih površina biti zasijano.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković za “Glas Srpske” kaže da jesenja sjetva ozimih kultura, a prije svega ječma, treba da počne sredinom oktobra te da se za ovu godinu ne može odrediti tačan datum

“Ove godine ne znamo kad će početi sjetva iz prostog razloga jer zemljište nema dovoljno vlage i nije moguće u ovim momentima ući u parcele i izvršiti adekvatne agrotehničke mjere kako bi se obavila priprema za sjetvu”, kazao je Marinković, dodajući da u nekim krajevima Srpske mjesecima nije pala ni kap kiše.

Neizvjesno je, kaže, i koliko će površina biti obrađeno.

“Diskutabilno je koliko će biti posijano pšenice i ječma, s obzirom na to da je došlo do poskupljenja repromaterijala, mineralnog đubriva i sjemena“, kazao je Marinković.

Dodao je da su ove godine otkupne cijene žitarica, pšenice, kukuruza i soje bile relativno visoke, ali ratari ipak nisu na dobitku.

“Sva zarada se pretoči u džepove hemijskih industrija, hemijskih kuća i distributera. Postavlja se veliko pitanje šta će poljoprivrednici odlučiti, jer je đubrivo poskupjelo više od 50 odsto. Ova godina ima i dobrih strana, ali ipak mnogo više je loših”,  kazao je Marinković.

Ratar iz Lijevče polja Duško Banjac kaže da će zbog znatnog poskupljenja repromaterijala sjetva biti siromašna.

“Ratari će sijati svoje sjeme sa malo gnojiva. Ipak pretpostavljam da će ljudi više sijati u jesenjoj sjetvi, zato što od kukuruza neće biti ništa, rod je podbacio 70 odsto”, rekao je Banjac.

I povrtlari u Srpskoj polako se pripremaju za zimu, na čije kulture jedino utiče zima.

“Još nismo završili sadnju paradajza, ali za mjesec dana završavamo i krećemo sa salatom, sadim oko 100.000 sadnica”,  rekao je povrtar iz Srpca Srđan Dragomirović.

Insekti

Stojan Marinković kaže da su probleme sa insektima u ovoj godini najviše imali povrtlari i voćari.

“Morali su koristiti veći broj hemijskih tretmana kako bi suzbili insekte, a nekim kulturama zbog same upotrebe nije prihvatljiva hemijska zaštita, tako da je došlo do oštećenja proizvoda. Bilo je velikih šteta”, kazao je Marinković.