Ni klima ne ide na ruku: Cijene hrane će biti još paprenije

26.03.2024. | 16:44

Nove studije sprovedene u Njemačkoj sugerišu da bi klimatske promjene, posebno rastuće temperature, mogle uzrokovati rast cijena hrane od 3.2 odsto godišnje. Dok se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, inflacija cijena hrane značiće da će sve više ljudi širom svijeta imati sve manje raznovrsnu i zdravu ishranu ili jednostavno neće imati dovoljno hrane.

Nova analiza pokazuje da bi globalno zagrijavanje moglo dovesti do povećanja inflacije cijena hrane između 0.9 i 3.2 odstotna poena godišnje do 2035. Istovremeno, isto zagrijavanje uzrokovaće manji rast opšte inflacije (između 0.3 i 1.2 odstotna poena), što znači da će veći udio kućnog prihoda biti potreban za kupovinu hrane.

Ovaj će se učinak osjetiti širom svijeta, kako u zemljama s visokim, tako i s niskim prihodima, ali nigdje toliko kao u globalnom Jugu. Kao i s raznim drugim posljedicama klimatskih promjena, Afrika će biti najviše pogođena uprkos tome što malo doprinosi uzrocima klimatskih promjena. Istraživanja o sigurnosti hrane u Gani, Zapadnoj Africi, daju naslutiti što bi inflacija cijena hrane mogla značiti u praksi, piše “Science Alert”.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama opisuje Zapadnu Afriku kao “žarište” klimatskih promjena, s modelima koji predviđaju ekstremno rastuće temperature i smanjenu količinu padavina. Budući da je više od polovine populacije direktno zavisno o poljoprivredi koja se oslanja na kišu, Gana je posebno ranjiva na klimatske promjene.

Nedavno su sproveli istraživanje u Mionu, ruralnoj regiji na sjeveru zemlje. Razgovarali su s gotovo 400 ljudi, a svaki je od njih rekao da je doživio neki stepen nesigurnosti u ishrani u prethodnih 12 mjeseci. Nešto manje od 99 odsto reklo je da su klimatske promjene barem djelimično odgovorne.

Osim toga, 62 odsto bilo je umjereno ili teško nesigurno u hrani, a 26 procenata je doživjelo tešku nesigurnost u hrani (bez hrane cijeli dan). Ti postoci puno su lošiji od nacionalnih prosjeka Gane (39 odsto i 6 procenata respektivno), ali slični su nekim od najsiromašnijih zemalja Zapadne Afrike poput Toga, Burkine Faso i Benina. Proveli su slično istraživanje među izbjeglicama iz susjedne Burkine Faso koji su prebjegli preko granice u gornju istočnu regiju Gane. Ponovno, 100 odsto je doživjelo nesigurnost u hrani.

Mion ne pati od iznenadne gladi, i ništa posebno nije se dogodilo da bi uzrokovalo ovu nesigurnost u hrani. Ova situacija smatra se “normalnim fenomenom” zbog uticaja klimatskih promjena. Inflacija cijena hrane povezana s klimom može se podijeliti na dva međusobno povezana problema. Prvo je to što isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju nabavku hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomjeranje dugogodišnjih i predvidivih sezona poljoprivrede te mogu ometati proizvodnju usjeva.

Drugi dio ovog problema je sam porast inflacije. Godišnje povećanje cijena od 3 odsto značilo bi da domaćinstva manje mogu kupiti ono što trebaju. Vjerovatno bi trebali kompromitovati kvalitet ili čak važnu hranu za njihovu kulturu. To ljude čini ranjivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Malnutricionizam je vodeći uzrok imunodeficijencije globalno.

U Gani su otkrili da su oni koji su prijavili veći nivo znanja o klimatskim promjenama vjerovatnije bili sigurni u hrani. To je uprkos tome što je malo ljudi imalo bilo kakvo formalno obrazovanje. To je dokaz da su pogođene populacije vrlo svjesne promjena temperatura i nepredvidljivosti klime, te možda sprovode proaktivne prakse ublažavanja.

Oni koji nemaju nikakvo obrazovanje vjerovatnije se bave zanimanjima osjetljivim na klimu poput poljoprivrede, pa su stoga i izloženiji. Podučavanje ljudi o klimatskim promjenama moglo bi pružiti neke mogućnosti prilagođavanja, čime bi se povećala sigurnost hrane. Promjene klime su multiplikator rizika od gladi za populacije s ukorijenjenom ranjivošću. S obzirom na to, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sistema u svoje akcije protiv klimatskih promjena, kako bi se osiguralo da svako ima dovoljno hrane uslijed klimatskih promjena.

Istraživači iza nove studije sugerišu da smanjenje emisija stakleničkih gasova može ograničiti bilo kakve uticaje na globalnu privredu. Takođe predlažemo da diverzifikacija ekonomija posluži kao neka zaštita za zajednice koje zavise o poljoprivredi kako za hranu tako i za prihod.

Intervencija vlade takođe bi mogla osigurati finansijsku zaštitu i prehrambenu pomoć za one koji su ranjivi da postanu zarobljeni u siromašnom ciklusu inflacije i smanjene dostupnosti hrane, prenosi “Klik”.