Odluka OPEK plus nanijela snažan udarac SAD i Evropi

05.10.2022. | 22:53

Sastanak ministara članica OPEK plus jednim potezom precrtao je sve napore Evropljana da sebi smanje cijenu energenata. Članovi organizacije, predvođeni Rusijom i Saudijskom Arabijom, najavili su neviđeno smanjenje proizvodnje – za dva miliona barela dnevno. Dok analitičari očekuju trocifrene cijene nafte, SAD i Evropa šokirane su ovim razvojem događaja.

Prvi put u posljednje dvije godine sjednica OPEK plus održana je uz lično učešće ministara zemalja članica i očekivalo se da će na njoj biti donijete teške odluke.

Kako javljaju strane agencije, odluka o smanjenju proizvodnje biće na snazi od novembra.
„Ministri članica OPEK nisu tek tako doputovali u Austriju. Predstoji istorijsko smanjenje“, izjavljivali su analitičari „Pickering Energy Partners“ uoči sastanka.

Zaista, organizacija je jednoglasno odlučila da se proizvodnja odmah smanji za dva miliona barela dnevno.
Ovo se nije dogodilo od pandemije kovida 19. To može dovesti do naglog skoka cijena nafte. Odluka će se realizovati u sektoru trenutne proizvodnje, a ne na račun kvota koje pojedini učesnici u transakciji ne mogu da izaberu, prenosi “Sputnik”.

Kako ističe list „Fajnenšel Tajms“, u Rijadu zbog napetih odnosa sa Vašingtonom namjeravaju da podignu cijene kako bi „naljutili Sjedinjene Američke Države i pomogli Rusiji“. Ipak, kako je obećao ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata, organizacija će donijeti ekonomsku, a ne političku odluku.

Bez dramatičnih posljedica po Rusiju

U međuvremenu, Evropska unija je donijela političku odluku, usaglasivši osmi paket antiruskih sankcija, koje predviđaju ograničenje cijene ruske nafte.

Sada su pod zabranom transport nafte pomorskim putem u treće zemlje, ukoliko je cijena veća od određenog limita. Izdanje „Politiko“ je objavilo ranije da je to uplašilo Maltu, Grčku i Vajar čiji tankeri prevoze ogroman dio ruskog crnog zlata.

Rusiji će to stvoriti dodatne probleme, ali ipak se ništa dramatično neće dogoditi, uvjereni su analitičari.

„Biće otežan transport morem, a evropske zemlje će prestati da kupuju sirovine po cijenama višim od utvrđenih. Moskvi potencijalno prijeti smanjenje prihoda. Ali, Rusija će preusmjeriti izvoz u Aziju, afričke zemlje“, objašnjava rukovodilac analitičkog odseka „AMarkets“ Artjom Dejev.

Usljed odluke OPEK cijena nafte tipa „brent“ već je drastično skočila – do 92 dolara za barel. I to je samo početak. Analitičari očekuju trocifrene vrijednosti.

„Veoma povoljno ćemo zamijeniti smanjenu proizvodnju visokim cijenama“, navodi Fjodor Maumov iz „PFL Advisors“.

„Vašington post“ konstatuje da će rast cijena i smanjenje proizvodnje veoma pomoći Rusiji.

„Podrška kolega iz OPEK u borbi protiv očekivanih naftnih sankcija EU dolazi baš u pravom trenutku za Moskvu“, ukazuju u „Rapidan Energy Group“.

Tržište ruskih sirovina već je preorijentisano na Istok i niz prijateljskih država. Visoke cijene omogućavaju da se kompenzuje smanjenje izvoza. Prema podacima, udio sektora nafte i gasa u prihodima u okviru federalnog budžeta u prvoj polovini godine iznosi 45,5 odsto, što predstavlja rast od 12 procentnih poena za godinu dana, a u prvom polugodištu – 1,7 puta.

Antiruske inicijative bez pozitivnih rezultata

Još jedna antiruska inicijativa ni Evropi ne sluti ništa dobro.

„Vještačke barijere rezultuju smanjenjem ponude što automatski vodi ka rastu cijena. Sankcije su već nanijele udarac privredi EU koja trpi posljedice zbog poskupljenja gasa. Najvjerovatnije će se isto dogoditi i sa naftom. Potom će krenuti gorivo, namirnice“, upozorava Dejev.

U avgustu je prosječna godišnja inflacija u EU već dostigla rekordnih deset odsto, a u Estoniji, Letoniji, Litvaniji je premašila 20 odsto.

Pored energenata, osmi paket sankcija pogađa industriju, ali ne samo rusku.

Zabranjen je uvoz proizvoda od čelika, iako su se najveći proizvođači 29. septembra obratili EK s molbom da se to ne radi. I to u situaciji kada se u Evropi fabrike već zatvaraju zbog drastičnog poskupljenja plavog goriva, jer su troškovi preveliki.

Neće biti komotno ni Amerikancima, koji su aktivno podsticali Evropljane na uvođenje ograničenja cijene ruske nafte a paralelno su, u očajanju, pokušavali da odgovore saveznike na Bliskom istoku da glasaju protiv smanjenja eksploatacije nafte i čak da vrše pritisak na njih.

Brojna ograničenja Zapada protiv Rusije izazvala su rekordnu inflaciju i rast cijena goriva. Američki predsjednik je još u julu bio u posjeti Saudijskoj Arabiji, zahtevajući da se poveća proizvodnja i isporuke nafte zemljama Persijskog zaliva. U posljednje vrijeme, kako navode američki mediji pozivajući se na izvore u administraciji, Bijela kuća je pokušavala da nagovori da se proizvodnja smanji za milion barela dnevno, ali nije pomoglo.

Kako piše „Hil“, kartel je “podmetnuo problem” administraciji predsjednika SAD baš uoči izbora za Kongres. Prema informacijama TV Si-En-En, Bijela kuća je ono što se dogodilo nazvala „potpunom katastrofom“ i „neprijateljskim aktom“.

Sada u Evropi i Americi čekaju na novu spiralu energetske inflacije koja će, prema nekim prognozama, potrajati nekoliko godina.

U saopštenju Bijele kuće nakon sastanka OPEK navodi se da je Bajden razočaran odlukom OPEK o smanjenju eksploatacije nafte i dodaje da je odluka, imajući u vidu energetsku krizu, kratkovida.

S druge strane, potpredsjednik ruske Vlade Aleksandar Novak ocijenio je da je današnja odluka OPEK o smanjenju proizvodnje nafte prije svega uslovljena time što je potrebno izbalansirati tržište koje ulazi u zonu turbulencije, neizvjesnosti, posebno u periodu jesen-zima, kada potražnja opada, a ponudu je potrebno prilagoditi.

OPEK plus je smanjio proizvodnju nafte za 9,7 miliona barela dnevno u maju 2020. zbog pada potražnje izazvane pandemijom. Zatim su se uslovi sporazuma više puta prilagođavali, a od avgusta ove godine alijansa je prešla u završnu fazu izlaska iz svojih skraćivanja.