Pad cijena hrane u svijetu: U BiH neke namirnice čak poskupljuju

19.07.2023. | 10:46

Cijene hrane pale su i u junu, spustivši se na najniži nivo u više od dvije godine pod pritiskom pojeftinjenja šećera, biljnih ulja i žitarica, saopštila je Agencija UN za hranu i poljoprivredu FAO.

Tako je FAO indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda pao u proteklom mjesecu za 1,4 odsto u odnosu na revidiranu vrijednost u maju i iznosio je u prosjeku 122,3 boda, što je njegova najniža vrijednost od aprila 2021. godine.

Rekordni mart

To znači i da je bio za 23,4 odsto niži nego u rekordnom martu 2022. godine, na početku rusko-ukrajinskog rata.

U junu je najviše pojeftinio šećer, za 3,2 odsto u odnosu na maj, što u FAO objašnjavaju dobrim početnim rezultatima žetve šećerne trske u Brazilu i slabom uvoznom potražnjom, a navedeno je da su izrazito pojeftinili i biljna ulja i žitarice, za 2,4 odnosno 2,1 odsto u odnosu na maj.

Iako cijene hrane na svjetskom nivou padaju, u BiH se skoro ne događaju nikakve cjenovne korekcije. Osim cijene jestivog ulja, koja je prije godinu bila viša od 6,5 KM, a sada se ulje može kupiti i za nešto manje od tri KM, ostale namirnice i dalje drže visok cjenovni nivo.

Štaviše, šećer koji je u prošlom mjesecu na globalnom nivou najviše pojeftinio na policama vodećih trgovačkih lanaca u BiH odnedavno se prodaje po višoj cijeni.

Umjesto 2,15 KM po kilogramu, cijena šećera sada iznosi 2,20 KM. Međutim, već duže vrijeme u brojnim trgovinama šećer „drži“ cijenu i od 2,40 KM.

Evropsko tržište

Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete života „Futura“, napominje da BiH uvozi 80 odsto hrane s evropskog i svjetskog tržišta.

– Ako hrana i gorivo pojeftinjuju na svjetskim burzama, a mi ih uvozimo i u nas poskupljuju, onda je vrlo jasno da su brojne državne institucije podbacile. Zapravo, nije pitanje ko je, već ko nije podbacio, budući da imamo rekordna punjenja proračuna. Imam osobni osjećaj da se građani BiH pljačkaju kada su u pitanju cijene hrane, lijekova, ali i brojnih usluga – istakao je Bago.

Uvozni lobi

Jasno je da mi ne upravljamo svojim tržištem, a ko nas vara, strani ili domaći, zaista više nije važno, naveo je Bago, piše Avaz.

– Mi očekujemo da nam se pomogne, da se pojačaju sistemi nadzora i kontrole, ali ne kontrole u smislu mučenja običnih trgovaca i obrtnika. Ovdje je u pitanju jedan veći, jači uvozni lobi i na njihove adrese se treba obraćati – kazao je Bago.