
Pad iznosio oko 40 odsto: Drvna industrija Srpske na koljenima
20.02.2025. | 07:08Drvna industrija Republike Srpske dominantno je izvozno orijentisana i ima suficit od 50 odsto u spoljnotrgovinskoj razmjeni, međutim problem su struktura te industrije, jako niska proizvodnja finalnih proizvoda i činjenica da se vlast prema ovoj grani privrede ne odnosi na način koji garantuje razvoj.
Rast cijena električne energije za oko 15 odsto, drastičan rast minimalne plate od 35 odsto i povećanje cijena sirovina od strane Vlade Republike Srpske za oko 20 odsto, ozbiljno su oslabili drvnu industriju, koja se već nalazi u velikim problemima, što govori i činjenica da je pad industrije drvoprerade u posljednjoj godini iznosio oko 40 odsto.
Naime, statistika govori da industrija prerade drveta, u ovom trenutku, zapošljava oko 15.000 radnika u 330 firmi koje su pozicionirane uglavnom u manjim i ruralnim sredinama i predstavljaju ključni faktor u ograničavanju migracije stanovništva, prvo iz sela u grad, a onda i u zemlje zapadne Evrope.
Koliko je stanje u oblasti prerade drveta loše, govori i podatak da je u posljednjih malo više od godinu dana broj radnika u ovoj industriji smanjen za oko 1.500 ljudi, a ako se taj trend nastavi, bez posla bi u ovoj godini moglo ostati i do 3.000 radnika.
Trenutno, najveći problem, kada je riječ o šumarstvu i preradi drveta kao privrednoj grani, jeste nizak stepen obrade.
Zvanični podaci govore da u primarnoj preradi drveta, koja akumulira najnižu vrijednost, od 330 firmi radi njih čak 275.
Praktično taj stepen prerade podrazumijeva da se trupac isiječe u daske i građu i izvozi na druga tržišta koja tu sirovinu dalje prerađuju i dobijaju proizvode sa znatno većom cijenom.
“U razvojnim planovima Republike Srpske je nekada postojala namjera da se zastupljenost ovog dijela industrije smanji kako bi se povećala vrijednost u ostalim fazama i samim tim povećala konkurentnost. Što duže čekamo s tim, problem će se teže riješiti i ako se ne reaguje, preživjeće samo finalni proizvođači, a oni su, nažalost, u industriji manjina”, rekao je Janko Petrović, vlasnik kompanije “Petroprojekt” iz Bratunca.
Osim primarne, u Republici Srpskoj postoji i prerađivačka grana drvne industrije koja podrazumijeva da se osnovna sirovina kao produkt primarne proizvodnje dalje prerađuje i od nje prave polufabrikati. U ovom dijelu industrije radi znatan broj firmi, a nedostatak ovog stepena obrade je to što firme zavise od partnera, posrednika i veletrgovaca koji su najvećim dijelom iz Njemačke, Italije i Austrije. Zavisnost od partnera često limitira firme koje su u ovom stepenu obrade i često te firme nemaju slobodu u odlučivanju jer ne poznaju ili nemaju dovoljno informacija sa tih tržišta.
“U tim firmama je težak rad, treba dosta kapitala da se nabavi sirovina, trebaju i neke mašine za obradu i obrtni kapital. Kod tih firmi finansijska dobit je niska i zavisi isključivo od kupaca iz inostranstva. Zbog te male dobiti teško im je doći do kredita, ali i otvoriti neka druga tržišta. Tu su problemi koje može riješiti samo država”, rekao je Petrović.
Dalje, posljednja faza kada je riječ o preradi drveta je proizvodnja finalnih proizvoda i u tom dijelu je akumulacija vrijednosti najveća, međutim problem je što ovaj segment čini najmanji dio učešća u cjelokupnoj industriji. Za ovu fazu potrebni su dugogodišnje iskustvo, kvalitetno znanje, istraživanje, razvoj itd. Vrijednost ovoj industriji na određen način daje i nešto što nije sirovina, mašina, kapital itd. već intelektualna svojina. Ujedno, to je i jedini dio drvne industrije koji je tržišno orijentisan, za razliku od primarne i prerađivačke grane koje su resurno orijentisane.
Firmama koje se bave finalnom proizvodnjom dostupno je međunarodno tržište sirovina, zbog čega je i najveća nezavisnost poslovanja.
Podaci govore da je u zadnjih deset godina sve veći broj preduzeća počeo da se prebacuje sa primarnog ka prerađivačkom i finalnom segmentu, a posljedica toga je povećanje vrijednosti, što dalje traži kvalitetne zaposlene i poboljšanje uslova rada.
“Taj proces je počeo, ali je zaustavljen padom tražnje iz zapadne Evrope unazad najmanje dvije godine. Industrija prerade drveta pala je za oko 40 odsto, a s druge strane porasli su troškovi poslovanja. Veliki broj firmi danas posluje sa gubitkom i nada se nekim boljim vremenima, ali budućnost nije svijetla jer nema naznaka da se stanje popravlja. Ljudi na terenu sve više odustaju jer jednostavno ne mogu trpjeti troškove. Rastu cijene električne energije, sirovina, rada i bojim se da će javna preduzeća imati pad prihoda umjesto rasta. Neophodno je kompletno restrukturiranje javnog preduzeća, od broja radnika, preko izvođenja radova u šumarstvu do prodaje sirovine jer samo na taj način se može stanje popraviti”, rekao je Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.