Pada li dolar sa svjetskog trona?

26.11.2020. | 15:20

Blumbergova vijest da je evro prestigao dolar kada je u pitanju plaćanje na međunarodnom tržištu ipak je samo odraz trenutnog stanja. Nekoliko argumenta govori u prilog tome da evro nije smaknuo dolar sa trona vodeće svjetske valute, smatra profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić.

Poznata njujorška agencija objavila je da je prema podacima Udruženja međubankarskih finansijskih telekomunikacija (SVIFT) 37,82 odsto međunarodnih novčanih transakcija obavljeno u evrima, a 37,64 odsto u dolarima.

To udruženje koje obuhvata 200 država i 11.000 finansijskih institucija preciziralo je da je korišćenje dolara od decembra prošle do oktobra ove godine smanjeno za 4,6 odsto. Razlog tome stručnjaci vide u tri činjenice: ekonomskoj krizi uslijed pandemije, američkim predsjedničkim izborima i trgovinskom ratu sa Kinom.

Pad dolara sa trona i nova realnost

Može li ova posljedica trenutnih okolnosti bitno da utiče na novu realnost, kako se sve češće naziva život poslije pandemije kovida 19?

Odgovarajući na to pitanje “Sputnika“, sagovornik, koji inače smatra da je dedolarizacija neizbježan proces, ali na dugi rok, ne kraći od decenije, ukazuje da je evro prvi put prevazišao dolar u tom segmentu poslovanja. U međusobnim plaćanjima pad udjela dolara je nesporan. Pogotovo, kaže Đukić, kada se ima u vidu, da je aprila 2015. dolar u tom segmentu međunarodnih novčanih transakcije imao dominantan udio od 45,3 procenta.

Samo taj podatak, međutim, nije dovoljan da se tačno sagleda pozicija dolara, smatra on.

Zašto dolar još ostaje dominantan

Ključno je, kako ističe, da se posmatra finansijski sitem u cjelini što podrazumijeva i tržište bankarskih kredita, tržište obveznica, ali i struktura svjetskih deviznih rezervi na osnovu onoga što centralne banke rade na dugi rok.

„Dolar ostaje i dalje dominantan kada je riječ o kreditnim tržištima. Polovina svega što se dešava sa prekograničnim zajmovima, nominovano je u dolarima. Kada govorimo o tržištu dužničkih hartija od vrijednosti, novi podaci pokazuju da je oko polovine u dolarima. To su zvanični podaci Banke za međunarodna poravnanja“, precizirao je za Sputnik profesor bankarstva na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

On napominje kao podjednako bitno i to da je 61 odsto zvaničnih deviznih rezervi u svijetu u američkim dolarima. Ta tri dodatna faktora su razlog što dolar i dalje treba posmatrati kao vodeću svjetsku valutu, smatra on.

I Jelen je faktor

Sagovornik ukazuje i na vijest da bi u novoj američkoj administraciji bivša šefica Uprave američkih federalnih rezervi (Fed), centralne banke SAD, Dženet Jelen, trebalo da zauzme mjesto sekretara trezora, odnosno ministra finansija.

To, po ocjeni Đukića, govori o dvije stvari.

Ona će najvjerovatnije, s obzirom na to šta je radila kao prvi čovjek američkog Feda, dati jasan signal o tome kakva će biti politika vezana za kurs dolara, što u vrijeme Trampove administracije nije bio slučaj. Zato su, kako kaže, tržišta i Volstrit, mirno odreagovala na to imenovanje.

„Očekujem da će saradnja između nje i sadašnjeg šefa Feda, na relaciji fiskalni i monetarni dio, biti jako efikasna jer su svjesni da je to neophodno ako misle da se izbjegnu poremećaji. Imam u vidu fiskalni paket koji će biti usvojen radi podrške kompanijama, pa i stanovništvu. Trenutno se razmišlja i o otpisu dijela studentskih kredita koji su se nagomilali kao neotplaćeni“, napomenuo je Đukić.

ECB i Fed različito o kamatama

Evropska centralna banka, sa druge strane, nema namjeru da mijenja politiku kamatne stope i nulta kamatna stopa će sigurno ostati i 2021, ističe naš sagovornik.

„Normalizacija monetarne politike ECB apsolutno neće nastupiti u bliskoj budućnosti. Granica 1,19-1,20 kada je u pitanju kurs evro-dolar iz 2020. sigurno neće ići naviše. Američke fiskalne i monetarne vlasti to neće dozvoliti“, ocjena je Đukića.

Za razliku od ECB, američki Fed neće ni razmišljati da obara kamatne stope, naprotiv. Oni će, dodaje on, pažljivo kontrolisati takozvanu krivu prinosa na hartije od vrijednosti, jer ne žele da to ozbiljno ugrozi američke javne finansije.

Sa Kinom relaksacija iza zavjese

Na pitanje, kako će izgledati odnos nove američke administracije prema trgovinskom ratu Amerike i Kine i da li bi to moglo da utiče na poziciju dolara, profesor bankarstva ukazuje na bitnu promjenu u vrijeme pandemije.

Oporavak kineske privrede traje zahvaljujući orijentaciji kineskih vlasti na to da domaća potrošnja bude generator rasta BDP-a, a ne izvoz kao što je bilo prije izbijanja pandemije. Đukić napominje da nije sklon razmišljanju da će nova američka administracija slijediti Trampa i uoštravati odnose sa Kinom.

„Mislim da će doći do relaksacije odnosa pri čemu će se mnogo toga dešavati iza zavjese i to javnost sigurno neće znati. Ni američkim kompanijama ne odgovara relacija sankcije-kontrasankcije i ono što se zove sprečavanje cirkulacije robe“, kaže on, ocijenivši da utoliko ta relacija Amerika-Kina neće uticati na ponašanje kursa dolara.
On zaključuje da je sve, ipak, u rukama američkih monetarnih i fiskalnih vlasti i da će sudbina dolara biti vezana za oporavak privrede SAD. Pored svega što se dešava kao posljedica pandemije, polovina međunarodne trgovine i u ovakvim uslovima kakvi jesu, fakturisana je u američkoj valuti, napominje sagovornik.