Paradoks! Porodice u EU u prosjeku troše 14,3 posto plate na hranu – u BiH značajno više

10.07.2023. | 15:16

Niska primanja i visoke cijene hrane dva su elementa zbog kojih je ekonomska snaga BiH takva da veliki dio stanovnika jedva spaja kraj s krajem, piše Večernji list BiH.

Kada je riječ o suočavanju s inflacijskim udarima, nastavljaju se i u ovoj godini, vremenu kada je zbog pada cijena energenata trebalo doći do usporavanja inflacijskih kretanja.

Standard i potrošnja

Ali, osim nekoliko proizvoda, poput ulja i mlijeka, ostatak palete proizvoda i dalje drži cijene dovoljno visoko da zadaje glavobolje svima koji svakodnevno idu u nabavu. S druge strane, prosjeci Evropske unije su takvi da stanovnici većeg broja zemalja nemaju mnogo problema kada trebaju odvojiti dio svojih sredstava za nabavu namirnica, a razlog je usklađenost primanja s cijenama, posljedica čega je podatak da stanovnici Unije u prosjeku troše višestruko manje sredstava na prehranu. U prosjeku kućanstvo u Evropskoj uniji troši oko 14,3 posto novca na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj korpi prelazi 40 posto, što dovoljno govori o neusklađenosti visine plata i cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. U kontekstu Evropske unije riječ je o podacima koji su objavljeni prije inflacijskog udara, no ako se uzme u obzir da je došlo do rasta plata u zemljama Evropske unije, za pretpostaviti je kako udio hrane u prosječnim mjesečnim izdacima nije pretjerano rastao.

Podaci o visini prosječne plate dovoljni su za izvući zaključak koliko je zapravo stanovnicima BiH teže preživjeti u odnosu na susjede u evropskim zemljama. Prosječna neto plata u martu ove godine u BiH je iznosila 1.260 KM (okvirno 630 evra), dok je s druge strane prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za mart 2023. iznosila 1.130 evra, odnosno gotovo dvostruko više. Direktnoo vezana uz ovu problematiku je i tematika kupovne moći, a iz nedavno objavljenih podataka Evropske statističke agencije (Eurostat) vidljivo je o kakvim se razlikama među državama radi.

Naime, u kontekstu Evropske unije najveći je BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći, zabilježen u Luksemburgu, čija je nivo viši od dva i po puta od prosjeka Evropske unije i iznosi 268 posto evropskog prosjeka, dok se Bugarska nalazi na najnižem nivou s 57 posto prosjeka Evropske unije. Istodobno, bruto domaći proizvod po stanovniku, prema standardu kupovne moći u BiH, u 2021. godini iznosio je tek 33 posto prosjeka Evropske unije.

Sve navedeno jasno upućuje na potrebu ubrzanja ekonomskih reformi kako bi se životni standard žitelja BiH podigao, a zemlja dodatno naglasila svoje komparativne prednosti kada govorimo o konkurentnosti ekonomije.

Ohrabruje kako je politička situacija kao preduvjet ekonomskih reformi u posljednje vrijeme stabilizovalo do te mjere da se sada može jasno govoriti o ubrzanju reformi kojima će se smanjiti porezno opterećenja rada, ubrzati birokratske procedure registracije kompanija, započeti s digitalizacijom. Važan segment ekonomskog jačanja pruža se kroz otvaranje vrijednih programskih sektora unutar IPA III pretpristupnog fonda Evropske unije, čija je vrijednost 14 milijardi evra, a koja će za BiH značiti do sada neviđene prilike.

Međutim, treba uputiti na činjenicu da sredstva nisu unaprijed alocirana po godinama za svaku od država, već će iznosi ovisiti o zrelosti programa, a to u prevodu znači kako je politička stabilnost ključni segment o kojem će ovisiti sposobnost BiH da povuče veće iznose sredstava.

Ekonomske reforme

Za to vrijeme, a kada govorimo o položaju stanovnika BiH, svakako treba uputiti da usporavanje inflacije uz rast standarda, odnosno primanja, može voditi poboljšanju stanja u kućnim proračunima. Rješenje je, naravno, u provedbi ekonomskih reformi, uključujući i radno zakonodavstvo, a sve u cilju stvaranja preduslova za jačanje domaće poljoprivrede, rast plata, nove investicije koje uvijek rezultiraju i novim radnim mjestima te jačanjem ukupnog standarda.