Pesimističke prognoze: Kafe će biti sve manje i postaće luksuz

29.01.2022. | 20:35

Svijet bi do 2050. godine, i to prema umjerenom scenariju klimatskih promjena, mogao da izgubi više od polovine obradivih površina na kojima se sada uzgaja kafa. Trenutno vodeći proizvođač kafe na svijetu – Brazil, ovim tempom će izgubiti 79 odsto površina za uzgoj kafe.

To su zaključci nove studije naučnika u Švajcarskoj, koji su procijenili potencijalni uticaj klimatskih promjena na neke tropske biljne vrste, uključujući kafu, indijski orah i avokado.

Sve tri vrste su važne namirnice kojima se trguje širom svijeta, a koje najviše proizvode mali poljoprivrednici u tropskom pojasu.

Kafa je tu, naravno, najvažnija – od nje se u 2022. godini očekuje zarada od 460 milijardi dolara. Trgovina avokadom vrijedna je 13 milijardi, a indijskim orahom 6 milijardi dolara.

Zaključak naučnika je da će se usljed predviđenih klimatskih promjena značajno smanjiti površine pogodne za gajenje ovih usjeva u glavnim regionima gdje se one trenutno proizvode. Time će biti pogođeni i uzgajivači i potrošači.

Budući proizvođači kafe – Kina, Argentina i SAD
Do danas se najviše istraživanja o uticaju klimatskih promjena fokusiralo na glavne prehrambene usjeve, poput pšenice, kukuruza, krompira i uljanih vrsta, od kojih se svi uzgajaju u umjerenim klimatskim pojasevima.

Mnogo manje pažnje je posvećeno tropskim ekosistemima, koji čine oko 40 odsto obradivih površina u svijetu, u kojima živi oko tri milijarde ljudi.

Ove studije počinju da pokazuju iznenađujući domet i složenost uticaja klimatskih promjena na uzgoj najraširenijih usjeva u tropima. Još važnije, taj uticaj neće biti ravnomjerno raspoređen i neki dijelovi svijeta, poput Brazila, biće posebno pogođeni, a neke druge države moći će i da profitiraju od klimatskih promjena.

Primjera radi, dijelovi Kine, Argentine i SAD postaće pogodni za uzgoj kafe. Ono što je takođe izvjesno jeste da će se ove promjene najvjerovatnije i odigrati zbog veoma sporog odgovora i reakcije čovječanstva na smanjivanje emisije ugalj-dioksida.

Zbog toga je, kako naučnici ističu, neophodno prilagođavanje predstojećim promjenama na vrijeme – polako treba započeti tranziciju na druge usjeve. Ipak, kakve god se mjere preduzmu, mnogi tropski usjevi će najvjerovatnije postati oskudniji i, stoga, skuplji u budućnosti.