Petak samo što nije: Bojkot DA, ali ovo bi bila prava mjera

29.01.2025. | 11:16

Bojkot prodavnica, benzinskih pumpi, kafića i restorana zbog sve većih cijena i rasta inflacije, najavljen u čitavoj BiH za petak 31. januar, jasan je znak da građani imaju volju da se odupru nečemu što ih snažno opterećuje, ali osim simbolike, neće imati veći značaj, smatraju ekonomisti i predstavnici udruženja za zaštitu potrošača.

Objašnjavajući efekte bojkota koji će biti organizovan po uzoru na susjednu Hrvatsku, oni za BL portal kažu da je to dobar znak, ali i da rješenja ovog velikog problema nema bez sistemskih i dugoročnih mjera.

Iz Udruženja potrošača “Reakcija” napominju da iza najavljenog bojkota u BiH niko zvanično nije stao, ali će mu se, kako kažu, svakako pridružiti.

„U svakom slučaju, naše udruženje je podržalo bojkot i podržava svaki vid građanske inicijative koja, kao krajnji cilj, ima zaštitu potrošača“, kaže za BL portal Dušan Srdić, predstavnik ovog udruženja.

Srdić smatra da najavljeni bojkot ima i nedostataka zbog kojih, osim simbolike, neće dovesti do konkretnih rezultata, odnosno smanjenja cijena.

„U pozivu na bojkot navodi se nešto poput – nabavite što vam treba dan ranije, što znači da to onda zaista nema nikakvog uticaja za dan poslije, odnosno na dan bojkota. Mislim da nam je potrebno neko sistemsko rješenje, to su konkretnije i dugoročne mjere“, dodaje Srdić.

Kao konkretnije mjere podrazumijeva inicijative i prijedloge građana i udruženja za zaštitu potrošača ali i i Vlade. Tako kao primjer navodi kampanju „Društveno odgovorni“ koju je provela Vlada Republike Srpske, ali i potencijalno uvođenje diferencijalne stope PDV-a.

„Ovo nije zaživjelo, ali u praksi bi značilo da PDV bude manji na neke osnovne životne namirnice, da bude snižen, a da neki luksuzni proizvodi budu skuplji, poput cigareta, automobila ili zlata. Ovo bi zasigurno dalo veći efekat sistema zaštite potrošača, a ne bi teže naštetilo samom budžetu BiH i Srpske“, objašnjava Srdić.

Da najavljeni bojkot osim simbolike i toga što pokazuje spremnost građana da se okupljaju oko borbe protiv poskupljenja, neće dovesti do bilo kakvih efekata, smatra i profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac. On u razgovoru za BL portal navodi konkretan primjer poskupljenja cijena hrane.

„Nećemo ići u petak u prodavnicu, otići ćemo u subotu. Nemamo alternativu, šta ćemo jesti? Pet dana kada ih bojkotuješ, šta ćeš uraditi šesti dan? Otići i kupiti, jer nemaš izbora! Kako ćeš doći do hrane, a svu si svoju proizvodnju i tradiciju i kulturu devastirao? Nemaš izbora, ljudi se mogu odreći odjeće i obuće, na primjer, ali se svaki dan mora jesti“, objašnjava Radivojac.

On takođe naglašava da su potrebne sistematske mjere, ali dodaje i da to nije, na primjer, antiinflaciono povećanje penzija, već povećanje lokalne, domaće proizvodnje hrane, koja bi bila alternativa uvozu.

„Znači, antiinflaciona mjera je lokalna proizvodnja hrane, pa na primjer mislim da se besplatno treba dijeliti sjemenski materijal svakome u Srpskoj, i plastenike takođe. Svima koji žele da proizvode hranu. To je prava mjera, a to što ćemo bojkotovati dva dana, a treći dan se prejesti, odnosno izgurati puna kolica iz nekog šoping mola, ne rješava ništa. To je neka vrsta kolektivne terapije za našu dušu da pokažemo da imamo neki stav“, tvrdi naš sagovornik i dodaje da bi još jedna korisna mjera bilo uvođenje socijalne karte.

Radivojac smatra da je rezultat poskupljenja hrane zavisnost od uvoza, a da trgovački lanci većinom prodaju uvezenu robu čije cijene se diktiraju na međunarodnom nivou, na šta država i građani ne mogu da imaju uticaja.

Radivojac: Poskupljenjima finansiramo rat u Ukrajini

„Ne možemo posmatrati sebe kao neko izolovano ostrvo i misliti da mi možemo da direktno utičemo na sve procese“, smatra Radivojac i naglašava da se čitav region odnosno države bivše Jugoslavije suočavaju sa talasima poskupljenja, a sve kao rezultat dešavanja u međunarodnom sistemu.

Međunarnodni sektor maloprodaje, lance snabdijevanja i proizvodnju hrane u potpunosti kontrolišu velike međunarnodne koorporacije koje diktiraju cijene i poskupljenja hrane.

„O čemu se ovdje konkretno radi, radi se o nečemu sa čim mi, nažalost, imamo iskustva ovdje. A to je da je rat jako skupa igra, iz nekih sredstava se rat mora finansirati, rat u Ukrajini. Niko ne daje ništa džabe, Ukrajinci ulažu ljude, a neko drugi novac. Dakle, iz ovih poskupljenja mi svi indirektno učestvujemo u finansiranju rata u Ukrajini. Tu nema nikakve dileme i zato efekti ovog bojkota ne mogu biti pozitivni“, navodi Radivojac.

Srđan Banović, BL portal