Podrška tekućoj proizvodnji: Veći agrarni budžet za 70 odsto donosi i veće mogućnosti

13.01.2023. | 08:45

Minić je naveo da je ovogodišnji iznos agrarnog budžeta veći za gotovo 70 odsto i daje mogućnost adresiranja mnogobrojnih izazova sa kojima se suočava sektor poljoprivrede, ali i oni u vezi sa kvalitetom života u ruralnom području.

POSTIĆI ŠTO VEĆI OBUHVAT KORISNIKA

– U okviru podrške tekućoj proizvodnji cilj nam je postići što veći obuhvat korisnika i što više malih i srednjih proizvođača uvesti u sistem podrške tako što ćemo maksimalno smanjiti nivoe dostignutog obima proizvodnje za ostvarivanje prava na podršku” – naglasio je Minić u intervjuu za Srnu.

On je kao primjere toga naveo smanjivanje uslova za premiju na ovce sa 100 ovaca na 50 ovaca, premije za junice sa tri na dvije u ravničarskom i jednu u brdsko-planinskom, za krmače sa 10 na pet, te sa 1,5 hektara pšenice na hektar.

Minić je najavio i mogućnost korigovanja gornjih limita kako bi se stimulisali i oni koji se poljoprivredom bave kao biznisom i osigurao i njihov opstanak na tržištu.

– To za naše potrošače znači redovnu snabdjevenost osnovnim životnim namirnicama. Uvešćemo i mjeru podrške po grlu, i to i za one proizvođače koji prerađuju mlijeko na gazdinstvu, proizvode sir i koji nisu u sistemu otkupa, jer dosad nisu bili obuhvaćeni podsticajnim mjerama – rekao je Minić.

UVRSTITI INVESTICIЈE KOЈE ĆE DOPRINIЈETI VEĆOЈ EFEKTIVNOSTI PROIZVODNjE

Prema njegovim rječima, težište ulaganja oko 40 odsto ukupnih sredstava jesu kapitalne investicije i dugoročna ulaganja u ruralni razvoj.

– Namjera nam je povećati iznos sufinansiranja kapitalnih investicija naročito za brdsko-planinska područja, za mlade na selu, te uvrstiti sve vrste investicija koje mogu doprinijeti većoj efektivnosti proizvodnje. Takođe, pored postojećih mjera ruralnog razvoja namjeravamo ove godine donijeti i nekoliko novih mjera podrške koje će imati za cilj unapređenje tržišne infrastrukture, samozapošljavanja, razvoja preduzetništva, razvoja ruralnog turizma i drugo – naveo je Minić.

On je naveo da će biti dodatno povećana izdvajanja za mjere sufinansiranja premije osiguranja, kao i za podršku proizvodnji domaćeg sjemena, a biće podržane i sve investicije i istraživanja koja idu u pravcu primjene novih tehnologija, digitalnih alata, automatizacije radnih procesa i slično kako bi se odgovorilo na nedostatak radne snage.

VOĆARSTVO – OČEKIVANA VRIЈEDNOST PROIZVODNjE OD 200 MILIONA KM

Minić je istakao da na proizvodnju u sektoru voćarstva i vinogradarstva, osim vremenskih prilika /štete od mraza i grada/, negativan uticaj ima i nedostatak radne snage koji se pokušava nadomjestiti što većim stepenom automatizacije radnih procesa, kao i da se preduzimaju mjere i aktivnosti u cilju prevazilaženja i poboljšanja postojećeg stanja.

On je naveo da ukupni procijenjeni obim jesenje proizvodnje u sektoru voćarstva i vinogradarstva iznosi oko 331.000 tona na 15.000 hektara /oko 1.500 gazdinstava/, a da je očekivana vrijednost proizvodnje oko 200 miliona KM.

Imajući u vidu trenutno stanje u poljoprivrednoj proizvodnji, određene probleme kad je u pitanju plasman proizvoda i cijene repromaterijala, Minić je naveo da su Vlada Republike Srpske i Ministarstvo poljoprivrede preduzeli mjere radi prevazilaženja i poboljšanja postojećeg stanja.

– Osim redovnih mjera podrške, koje se realizuju kroz otkup voća, podršku investicijama u zasnivanje novih zasada, protivgradnu mrežu, sisteme za navodnjavanje i drugo, za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju iz Kompenzacionog fonda Republike Srpske odobreno je i isplaćeno dodatnih milion KM – rekao je Minić.

On je dodao da će se u narednom periodu, osim redovnih mjera podrške koje će zbog povećanja budžeta biti značajno veće, osmisliti model sistemske podrške razvoju sektora voćarstva koje je u stagnaciji posljednjih godina.

– U tom smislu, očekujemo doprinos naših naučnih, savjetodavnih i stručnih institucija, kao i organizacija proizvođača – istakao je Minić.

ODOBREN NOVI KREDIT OD 19 MILIONA EVRA ZA PROЈEKTE ZAŠTITE OD POPLAVA

Resorni ministar naveo je da je, kada je riječ o planovima za ovu godinu, nakon uspješne realizacije prethodnog kredita, Evropska investiciona banka odobrila novi kredit za projekte zaštite od poplava u Republici Srpskoj u iznosu od 19 miliona evra.

Minić je precizirao da će tim kreditom biti finansirani projekti sanacije dijela korita rijeke Vrbas u Banjaluci, sanacija rijeke Miloševice u Prijedoru, sanacija crpnih stanica pored rijeke Save, početak izgradnje Drinskog nasipa u Semberiji i druge mjere.

– Takođe, neke mjere biće finansirane u okviru Programa integralnog razvoja koridora rijeka Save i Drine putem Јedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata u ukupnom iznosu od oko 30 miliona evra. Sa tim sredstvima biće finansirana regulacija dijela vodotoka Vrbasa u Banjaluci, rekonstrukcija vodotoka Gomjenice u Prijedoru, rekonstrukcija Glavnog obodnog kanala u Bijeljini i još neke mjere – naveo je Minić.

On je podsjetio da je resorno ministarstvo sa Јavnom ustanovom “Vode Srpske” u proteklom periodu, a naročito nakon velikih poplava iz 2014. godine, obezbijedilo više od 250 miliona KM finansijskih sredstava i uložilo maksimalne napore da vodozaštitne objekte rehabilituje, dogradi i dovede u stanje da se obezbijedi visok nivo zaštite stanovništva i privrede i značajno smanje rizici od poplava u Republici Srpskoj.

– U prošloj godini Vlada Srpske je obezbijedila 1.664.661 KM za sanaciju pristupnih puteva na Savskom nasipu na području grada Gradiške, 3.107.754 KM za hitnu sanaciju i rekonstrukciju zaštitnih vodnih objekata na teritoriji gradova Banjaluke, Prijedora, Gradiške, Laktaša i opštine Srbac, kao i 6.700.000 KM za nastavak čišćenja melioracione mreže na dijelu teritorije poplavnog područja Dubičke ravni, Lijevča polja i Nožičko-srbačke ravni, odnosno teritoriji grada Gradiška – naveo je Minić.

Tu spada i 1.500.000 KM za rekonstrukciju elektroenergetskih objekata i crpnih stanica na slivu rijeke Save, 500.000 KM za čišćenja korita rijeke Drine i sanacije ruševnih obala na području grada Bijeljine, 1.204.081 KM za sanaciju i čišćenja Zapadnog lateralnog kanala u opštini Modriča, 652.069 KM za regulacije rijeke Vrelo u opštini Čajniče, te 750.000 KM za hitnu sanaciju štete nastale nakon poplava na području Kozarske Dubice, istakao je Minić u intervjuu Srni.