Poražavajući podaci o “sivoj ekonomiji”: Od 10 radnika u Srpskoj šest prima platu u koverti

24.11.2021. | 18:45

Oko 62 odsto zaposlenih u Republici Srpskoj u realnom sektoru su prijavljeni na platu do 600 konvertibilnih maraka, dok je zvanična prosječna republička plata 1.027 KM.

U Srpskoj je zvanično zaposleno nešto više od 275.000 radnika, od kojih je u realnom sektoru, odnosno onih koji ne primaju platu iz budžeta, oko 195.000. U javnom sektoru svi su prijavljeni na iznos koji je i ugovoren i na koji se uplaćuju porezi i doprinosi.

S druge strane, poznato je da su primanja sa bilo kakvom kvalifikacijom minimalno 750 maraka. Dakle, nemoguće je da toliki broj radnika prima platu od 600 maraka, već se radi o prijavljenim primanjima na koja se plaćaju porezi i doprinosi.

Krivično djelo

Sve što se isplati na ruke je utaja poreza, odnosno krivično djelo.

“To je siva ekonomija i na to su nas upozorili poslodavci koji rade po zakonu. Mi se s tim moramo obračunati, a jedan od prijedloga je da odredimo minimalne bruto plate za svaku granu”, izjavio je premijer RS Radovan Višković.

Ocjenjuje da značajan broj zaposlenih puno više novca dobije na ruke, obećavajući da će taj problem biti riješen.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za Srpskainfo kaže da se, po podacima nadležnih institucija, najviše u građevinarstvu i ugostiteljstvu isplaćuju plate do 600 konvertibilnih maraka.

“Nama je sada najveća borba kako da spasimo one koji plaćaju porez, odnosno koji posluju po zakonu, da ne budu ugroženi. Oni koji rade u sivoj zoni radnika mogu da plate više nego onaj ko radi po zakonu”, ističe Trivić.

Poreski prag

Kompanije koje su najuspješnije na tržištu imaju najveće plate i oni, kako kaže, ne kriju poreze i doprinose.

Po njegovim riječima, podatak da oko 120.000 radnika prima platu do 600 KM, što je za 100 maraka ispod neoporezovanog dijela ličnog dohotka, je katastrofalan.

“Računali smo da bi se u budžet RS slilo oko 50-ak miliona maraka kada bi se povećao poreski prag sa 540 na 600 KM. Mislim da će se dizati poreska osnovica za svaku granu naredne godine”, dodaje Trivić.

Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva RS, za Srpskainfo kaže da je činjenica da je u građevinskom sektoru zastupljena pojava da se zaposlenima dio novca isplaćuje na tekući račun, a drugi dio na ruke.

“To je čista siva zona i čista siva ekonomija. Nelogično je da jedan građevinski inženjer u građevinskoj firmi radi za 600 KM. Imaju firme gdje su svi zaposleni, od zidara, pomoćnog radnika do inženjera, prijavljeni na najnižu platu ili nešto iznad toga”, ističe ona.

Zloupotreba

To ide na štetu države i radnika, dok je, kako dodaje, poslodavac u plusu.

“Zakon je ostavio mogućnost poslodavcu da može radnicima isplatiti najnižu platu, da na to uplati poreze i doprinose, i on je pred zakonom čist. Ali, to poslodavci zloupotrebljavaju, tako da institucije poput Poreske uprave i Inspektorata nemaju nikakvu mogućnost za sankciju. Međutim, signal za inspekciju mora da bude to da su visokokvalifikovani kadrovi prijavljeni na nešto iznad minimalne plate”, ističe ona.

Zato sada poslodavci, kako kaže, kukaju za nedostatkom radne snage.

“Ili će morati znatno da povećaju plate ili ćemo uvesti radnu snagu i za nekoliko godina postati manjina”, upozorava Vrabičićeva.

Dragan Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i ugostiteljstva, kaže za Srpskainfo da postoje ugostiteljski objekti u kojima su konobari i kuvari prilično dobro plaćeni.

“Međutim, u manjim objektima primanja su značajno manja i nisu prikazana u punom iznosu. Dio plate se ne prikazuje. Dakle, još uvijek postoje koverte”, potvrđuje Savanović.

Po podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna plata u građevinarstvu je oko 750 KM, a u ugostiteljstvu 739 KM. U građevinarstvu je zaposleno oko 13.700 radnika, a u ugostiteljstvu oko 13.000.

PLAN ZA POVIŠICE

Vlada RS planira da smanji doprinose sa 32,8 na 31 odsto, odnosno smanjenje stope za 5,5 odsto. Stopa poreza na dohodak bi, ovim mjerama, bila smanjena sa 10 odsto neto na osam odsto bruto. Neoporezivi dio dohotka bi bio 1.000 КM, a planiran je i prelazak sa neto na bruto obračun plata u 2022. godini.

“Кod ovog rasterećenja u budžetu će prihodi biti manji za 80 miliona КM. Ekonomskim mjerama planirano je i umanjenje nefiskalnih davanja u ukupnom iznosu 25 miliona КM, što će u značajnoj mjeri ići u korist poslovne zajednice od kojih smo dobili saglasnost za sprovođenje planiranih mjera”, poručuju iz Ministarstva finansija RS.

Podsjećamo da je premijer RS Radovan Višković rekao da će ovim rasterećenjem zaposlenima biti povećanje plate između pet i 10 odsto, a da Vlada RS očekuje od poslodavaca da bar za isto toliko povećaju plate radnicima, piše Srpskainfo.