Povratak na tržište EU oporavalja mljekarstvo u BiH
13.01.2019. | 19:15Od proizvodnje mlijeka za tržište u Bosni i Hercegovini živi oko 12.500 poljoprivrednika, a mljekarstvo predstavlja veliki socijalni oslonac i sigurnost prihoda za stanovništvo ruralnih područja.
Uprkos tome i činjenici da postoje prirodni uslovi i značajni kapaciteti za razvoj mljekarstva, ono se već dugo godina bori sa različitim problemima. Jedan od onih koji su bili veliki udarac za ovu proizvodnju u BiH, od kojeg se još oporavlja, svakako je bio gubitak najvažnijeg tržišta kada je Hrvatska u julu 2013. godine pristupila Evropskoj uniji i na njenu teritoriju se više nije moglo izvoziti mlijeko iz BiH.
U međuvremenu je čak 11 mljekara iz Bosne i Hercegovine zadovoljilo sve potrebne uslove za sigurnost proizvoda i dobilo dozvolu da izvozi na tržište EU, ali to i dalje nije u mjeri u kojoj je to bilo prije gubitka hrvatskog tržišta.
Ova preduzeća tek sada, kvalitetom i cijenom, moraju izboriti za konkurentnost na velikom i zahtjevnom EU tržištu, a ta konkurentnost u proizvodnji mlijeka u velikoj mjeri zavisi od mogućnosti da se nabavni povoljna i kvalitetna stočna hrana i priplodni materijal, zatim od kvaliteta muznih krava, te higijene u proizvodnji i preradi mlijeka.
Ovo je pokazala analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period od 2014. do kraja 2017. godine i za prvih šest mjeseci prošle godine, koju je uradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
– Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta ukazuju na blagi oporavak i poboljšanje plasmana mliječnih proizvoda na inostrana tržišta, ali ne u mjeri kako je to bilo prije jula 2013. godine, bez obzira na stabilnost količine proizvedenog sirovog mlijeka, rast tržišnosti pri otkupu svježeg sirovog mlijeka, te rast količina proizvedenih mliječnih proizvoda – navodi se u ovoj analizi.
Kako ističu stručnjaci, u posljednjih nekoliko godina ukupna proizvodnja sirovog mlijeka bilježi stabilnost, s obzirom na to da se kretala u rasponu od 576 do 701 miliona litara, s tim što je rast ili pad bio neznatan i to oko jedan do dva odsto. Najveća ostvarena proizvodnja sirovog mlijeka od 701 milion litara je zabilježena 2016. godine, što je u poređenju sa proizvodnjom iz 2012. godine više za oko četiri odsto. Proizvodnja u 2017. godini je bila nešto niža i iznosila je 682 miliona litara.
– Proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka kao najznačajnije sirovine za mljekarsku industriju je u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu opala za 18 miliona litara, kada je iznosila 677 miliona litara – ističe se u analizi.
U Republici Srpskoj je u 2014. godini proizvedeno 324 miliona litara sirovog mlijeka, a nakon toga je zabilježen određeni pad, te je u 2017. godini iznosila 311 miliona litara. Istovremeno, u Federaciji BiH je proizvodnja mlijeka konstantno rasla, sa 365 miliona litara koliko je iznosila 2014. godine, na 374 miliona litara koliko je ostvareno u 2016. godini. To je uticalo i na stabilnost ukupne proizvodnje mlijeka. Nadležni u Srpskoj, ipak, očekuju da će trendovi u ovom sektoru biti povoljni u narednom periodu.
– Ukupan broj proizvođača mlijeka u BiH je tokom nekoliko posljednjih godina smanjen tako da ih je u 2016/2017. godini registrovano oko 12.500, s tim što se poboljša struktura proizvođača na način da je povećan broj onih koji imaju više od pet krava naročito tokom tri posljednje godine. Od ukupne količine proizvedenog kravljeg mlijeka otkupljeno je 258.185 tona ili 39 odsto. Otkup svježeg sirovog mlijeka nastavlja da raste i tokom 2017. godine i veća je za 15.404 tone ili šest odsto u odnosu na otkup iz 2016. godine koji je iznosio 242.781 tonu – ističu u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Dodaju da se iskorištenost mljekarskih kapaciteta ne mijenja godinama i da u prosjeku iznosi oko 60 odsto. Kako ističu, izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda od 2014. godine do kraja 2017. godine bilježi pozitivna kretanja. Izvoz je sa 60 miliona KM vrijednosti u 2015. godini povećan do 75 miliona KM u 2017. godini.
Izvor:(SrpskaInfo)
