Preduzetnici zgroženi planom za štednju gasa: Njemačkoj prijeti crni scenario

20.07.2022. | 21:47

Evropska komisija je u srijedu predstavila plan “štedi plin za sigurnu zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 odsto u periodu od 1. avgusta ove godine do 31. marta 2023. zbog daljeg smanjenje dotoka gasa iz Rusije.

Nimalo blagonaklono na plan Brisela ne gledaju evropska poslovna zajednica čiji predstavnici upozoravaju kako bi svaka odluka o obuzdavanju privredne aktivnosti da bi se smanjila upotreba ruskog gasa u Evropi imala katastrofalne učinke.

“Prisilno smanjenje proizvodnje imalo bi katastrofalne ekonomske učinke i nepovratan učinak na poslovanje”, rekao je Markus Bejrer, glavni direktor lobističke grupe Business Europe, prenosi Jutarnji list.

“To treba razmatrati samo kao krajnju opciju”, dodao je u kratkoj izjavi koju je prenijela agencija AFP.

Ušteda od 45 milijardi kubika gasa

Podsjetimo, ocjenjujući da Rusija koristi gas kao političko oružje i pripremajući se za mogući potpuni prekid isporuke, koji se smatra vjerovatnom opcijom, Evropska komisija je u srijedu predložila preventivno i koordinirano smanjenje potrošnje gasa u članicama EU za 15 odsto u periodu od početka avgusta do kraja marta iduće godine.

Izračunali su, na osnovu višegodišnjeg prosjeka potrošnje, da bi ta ušteda bila oko 45 milijardi kubika gasa, kako je rekla predsjednica Komisije Ursula Fon der Lajen.

Uredbu s tim prijedlogom države tek trebaju usvojiti, a ona takođe predviđa da bi Komisija mogla nametnuti obvezne redukcije za sve članice EU, ali samo u slučaju vanredne situacije u snabdijevanju, što bi se, recimo, moglo dogoditi ako Gazprom još više smanji ili prekine isporuku, ako zima bude naročito oštra, a zalihe u evropskim skladištima preniske.

Kako su čelnici Komisije objasnili na konferenciji za novinare, prijedlog za 15-odstotno smanjenje potrošnje podrazumijeva najprije uvođenje dobrovoljnih mjera štednje koje se odnose na sve potrošače, domaćinstva, javni sektor, snabdjevačom energijom i industriju, kao i na zamjenu gasa drugim gorivima gdje god je to moguće.

Stvar svakako nije tek u racionalnijem hlađenju ili grijanju prostorija.

Fokus je dobrim dijelom na velikim potrošačima, dakle industriji, a predviđeni su i načelni kriterijum za određivanje sektora koji bi prioritetno trebali provoditi redukciju.

Glavni je cilj, kažu, osiguravanje snabdijevanje za domaćinstva i važne korisnike kao što su bolnice, ali i one industrije koje su svojim proizvodima ili uslugama vitalne za funkcionisanje ekonomije i evropskih lanaca snabdijevanja.

Tek ako dobrovoljne mjere štednje plina u EU ne bi bile dovoljne, Komisija predviđa uvođenje obveznog smanjivanja potrošnje.

Sve zajedno su opisali kao aktiviranje principa eropske solidarnosti na vrijeme, prije nego što se dogodi vanredna situacija, a trebalo bi uticati na minimiziranje mogućih ekonomskih gubitaka za EU kao cjelinu.

Računa se da bi pravovremena i koordinisana štednja mogla svesti ekonomski uticaj potpunog izostanka ruskog plina, bude li zima uobičajena, na 0,4 odsto BDP-a, a bude li veoma hladna, na 0,6 odsto.

Ako se ne poduzmu nužne mjere, a Rusija zavrne ventile i zima stisne, EU bi mogla osjetiti udar gubitka u prosjeku od 0,9 do 1,5 odsto BDP-a.

Prognoza MMF-a za Njemačku

Upravo bi pad od 1,5 odsto BDP-a u 2022. godini zabilježila Njemačka kada bi Moskva odlučila zavrnuti ventile i prestati snabdijevati gasom najveću ekonomiju Evrope, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

A nakon ovogodišnjeg gubitka, procjenjuje MMF, u 2023. godini bi pad bio još značajniji – 2,7 odsto BDP-a.

Prema prognozi MMF-a, njemački BDP bi bio u crvenom i godinu kasnije, oko 0,4 odsto.

Potencijalno zatvaranje “moglo bi uzrokovati znatno smanjenje njemačke ekonomske aktivnosti i povećanje inflacije”, stoji u saopštenju MMF-a.

Snabdijevanje iz Rusije trenutno je na nuli jer je gasovod Sjeverni tok 1 u fazi održavanja, nakon što je Moskva isprva smanjila isporuke za 60 odsto sredinom juna navodeći kao razlog odgođeni popravak gasne  turbine.

Berlin je odbacio Gazpromovo objašnjenje o turbinama i vjeruje da Rusija smanjuje snabdijevanje kao odmazdu za zapadne sankcije Moskvi zbog rata u Ukrajini.

Radovi na cjevovodu trebali bi završiti u četvrtak, a zvaničnici pomno prate hoće li se i na kojim nivoima snabdijevanje nastaviti.