Promet manji čak 75,7 miliona KM: Građani Srpske i turisti poprilično stegli kaiš

23.10.2024. | 14:24

Da su stanovnici Srpske, ali i oni koji su je tokom ljeta posjetili, suočeni sa sve većom finansijskom krizom, pokazuju podaci prema kojima se u kasu ugostitelja, trgovaca i drugih privrednih subjekata koji posluju u sistemu fiskalizacije slilo oko 75,7 miliona maraka manje u odnosu na isti period lani.

Podaci Poreske uprave Republike Srpske pokazuju da je ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji tokom juna, jula i avgusta ove godine iznosio 2,863 milijarde maraka, dok je lani u istom periodu bio 2,939 milijardi KM.

Iako smo tokom ljeta, posebno u većim gradovima poput Banjaluke, Trebinja, Doboja i Bijeljine bili svjedoci znatno velike posjete stranih državljana i rekordne sezone, očigledno je i većina njih imala znatno manje novca na raspolaganju nego godinu dana ranije.

Sekretar Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS Dragana Šobot kazala je da je pad prometa ove godine zabilježen u junu u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima, osim goriva i maziva.

– Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima obuhvata širok spektar u odnosu na druge. Sve ostale trgovine bilježe povećanje prometa, pogotovo kada je riječ o velikim trgovačkim lancima – kazala je Šobotova.

Ekonomista Marko Đogo istakao je za “Glas Srpske” da su se prognoze stručnjaka iz ove oblasti počele obistinjavati, a to je da će ova godina biti teža i u odnosu na prethodne dvije.

– Srpska u posljednja dva mjeseca bilježi pad nominalne i realne plate. Takođe, prvi put nakon više godina zabilježen je porast nezaposlenosti, sada je za nekih 1.000 radnika manje nego što je to bilo na kraju prošle godine – rekao je Đogo dodajući da je u Srpskoj godinama bio prisutan trend da raste broj radnika.

Prema njegovim riječima, u posljednjih pet-šest godina taj broj je porastao za oko 20.000 u odnosu na 2017. godinu.

– Nažalost, taj trend je prekinut, kako zbog povećanja minimalne plate, tako i zbog krize na evropskom tržištu. Iako još nemamo zvanične podatke za zadnja dva-tri mjeseca, očigledno je da bi bilo dobro da ovu godinu završimo sa brojem zaposlenih kakav smo imali krajem 2023. Ovo je, objektivno, teška godina i za Njemačku i Italiju, naše najvažnije trgovinske partnere – kazao je Đogo.

I u evropskim zemljama, naglasio je on, javni sektor se muči da održi likvidnost, zbog čega, kad se sve uzme u obzir, pad prometa za 75,7 miliona maraka i nije iznenađujući.

Dodao je da kriza tek pokazuje zube, nadajući se da će velike ekonomije iduće godine izaći iz recesije.

– Očekujem da ćemo dogodine i mi imati veću političku stabilnost kako bismo nastavili trend rasta plata, zaposlenosti i potrošnje iz prethodnih godina – kazao je Đogo.

Predsjednica dobojskog Udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija kaže da je na tanji pazar znatno uticala i besparica domaćeg stanovništva.

– Cijene su toliko skočile da su ljudi primorani da kupuju samo ono što moraju, a i to gledaju da bude jeftinije. Primjera radi, potrošači više ne kupuju skuplji i kvalitetniji kaladont, nego su zadovoljni jeftinijim, a isti slučaj je i sa drugim potrepštinama – kazala je Šešlija.