Radnici u FBiH će ipak još čekati na minimalnu platu od 1.000 KM

12.12.2023. | 22:43

Nakon današnje sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine je jasno da će radnici u ovom entitetu morati još čekati na to da zagarantovana minimalna plata iznosi 1.000 KM.

U Vladi FBiH su naglasili da još nije realizovan set fiskalnih zakona kojim bi se omogućio rast minimalne plate, a kao razlog za to su istakli kompleksan utjicaj ovih zakona na poslodavce, radnike i budžet. Osim toga, potrebno je utvrditi kako nadomjestiti potencijalni budžetski deficit koji će nastati usvajanjem ovih zakona.

Ministar finansija FBiH Toni Kraljević (HDZ) je ukazao kako bi se trebali nadomjestiti budžetski prihodi usljed smanjenja prihoda od doprinosa za radnike.

“Za set fiskalnih zakona je potrebno još priprema. Potrebni su novi prihodi u budžetu, a ti novi prihodi će se ostvariti fiskalizacijom”, izjavio je Kraljević i obećao da ovaj set zakona ostaje prioritet.

Izgledno je da bi budžetski deficit nastao ako bi se smanjio porez na dohodak kao jedan od doprinosa na platu koji plaća poslodavac. Navodno je plan da se za osnovicu od 1.000 KM uopštee ne plaća porez na dohodak. Čak bi minimalac od 1.000 KM trebao biti zagarantovan i pripravnicima, piše Klix.ba.

Porez na dohodak u FBiH trenutno iznosi 10 posto neto plate, doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 16,5 posto neto plate dok doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti iznosi dva posto neto plate.

Današnje očitovanje je potvrda sumnje u raniju najavu entitetskog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića (SDP) da će minimalna plata od početka sljedeće godine porasti sa 596 na 1.000 KM.

Razlog za tu sumnju jesu vrijeme potrebno za usvajanje zakona i koliko treba proći vremena dok ne počne primjena zakona. Naime, potrebno je da vlada prvo utvrdi nacrt zakona kojeg potom upućuje u parlament. Ako parlament ne prihvati nacrt zakona, vraća se na doradu. Ako parlament prihvati nacrt zakona, slijedi javna rasprava nakon koje vlada utvrđuje prijedlog zakona.

Kada vlada usvoji prijedlog zakona, onda ga ponovo upućuje u parlament. Ukoliko parlament usvoji prijedlog zakona, onda može početi njegova primjena.

Dok radnici u FBiH čekaju na rast zagarantovane minimalne plate, vlada je danas donijela uredbu kojom je poslodavcima omogućeno da radnicima do 30. juna sljedeće godine dodatno isplate do dvije prosječne plate, tj. 2.520 KM. Riječ je o isplati koju vlast neće oporezovati. Vlada FBiH je kao razlog za ovu odluku istakla ublažavanje inflatornog pritiska na građane.

Neradna nedjelja u Federaciji BiH za trgovce

Vlada FBiH usvojila nacrt novog zakona: Predviđeno da nedjelja i praznici budu neradni za trgovce

Riječ je o potpuno novom zakonskom tekstu kojim se uređuje oblast trgovine, a koji je usklađen sa brojnim aktima Evropske unije.

Predlagač, između ostalog, u razlozima za donošenje novog zakona pojašnjava kako je sve više zahtjeva prakse koji su se pojavili tokom primjene važećeg zakona za savremenijim tekstom, kao i potreba da se određene važeće odredbe trebaju preispitati. Tako da novi zakon praktično sublimira sva ranija rješenja u sferi obavljanja djelatnosti trgovine, ali i uvodi sasvim nove odredbe i mjere koje se nisu mogle sprovesti izmjenama i dopunama važećeg propisa.

Razlozi za donošenje novog zakona zasnovani su i na potrebi da se na odgovarajući način regulišu pitanja za koja je u primjeni važećeg zakona ocijenjeno da su uređena na nedovoljno precizan način.

Nacrtom novog zakona se, između ostalog, uređuju uslovi i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, prava i obaveze trgovaca, oblici trgovine, način formiranja i isticanja cijena, trgovačka evidencija, zatim praćenje trgovine i tržišta, zaštita potrošača, zabrana ograničenja trgovine i privremene mjere ograničenja trgovine, ali i radno vrijeme u djelatnosti trgovine, mjere zabrane nepoštenog trgovanja, nadzor i upravne mjere, kao i upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona.

Između ostalog, član 17. Nacrta propisuje radno vrijeme prodajnih objekata tako da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje. Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i u dane praznika s tim da Vlada FBiH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u vrijeme praznika i u kojem obimu. Prethodne odredbe se ne odnose na cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima, piše N1.

Pomenute odredbe ne primjenjuju se za dragstore čije je radno vrijeme od 00.00 do 24.00 sata svaki dan, kao ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organizovanu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem elektronskih prodavnica, prodaju putem automata, te prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinsatva.

Odredbe se ne primjenjuju ni u vrijeme proglašenja elementarne nepogode i vanrednog stanja kada radno vrijeme prodajnih, magacinskih i kancelarijskih objekata određuje Federalna uprava civilne zaštite.

Nacrtom zakona o unutrašnjoj trgovini se preciznije objašnjava pojam trgovca i trgovinske djelatnosti, kao i ostalih subjekata koji pod određenim uslovima mogu obavljati trgovinsku djelatnost (fizička lica, udruženja građana, poljoprivrednici). Njime se dodatno uređuju postupanja i obaveze trgovaca u obavljanju trgovačke djelatnosti, na potpuniji način se uređuju i pitanja koja su od značaja za potrošače (odobravanje popusta, prodaja sa sniženom cijenom…), uvedena je savremena nomenklatura i klasifikacija oblika i načina trgovine, kao i novi instituti (posebne tržišne institucije i slično), a sve s ciljem razvoja tržišne konkurencije i ravnopravnosti trgovaca.

Detaljno je uređena i internet prodaja, precizirani su razlozi za donošenje rješenja o prestanku rada trgovačke radnje po službenoj dužnosti, kao i način formiranja i isticanja maloprodajne cijene, te su precizirane i materijalno-pravne odredbe koje daju konkretna ovlaštenja za preduzimanje konkretnih upravnih radnji inspektoru u postupku inspekcijskog nadzora nad primjenom odredaba ovog zakona. Propisani su prekršaji za povredu odredaba ovog zakona, inspekcijski nadzor nad njihovim sprovođenjem, a kaznene odredbe su dopunjene.