Sada u rukama talibana: Avganistanski resursi vrijede stotine milijardi evra

19.08.2021. | 08:58

Talibani će odlučivati i o avganistanskim prirodnim resursima koji su vrijedni stotine milijardi evra. Oni su potrebni i Kini da bi mogla nastaviti razvijati svoju ekonomiju.

Raspolaganje resursima talibanima daje ekonomsku i geopolitičku prednost u odnosu na najmoćnije države svijeta. U izvještaju iz 2010. godine, koji su sačinili američki vojni stručnjaci i geolozi, je navedeno da ova jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu ima minerale koji su vrijedni skoro 850 milijardi evra. Riječ je o gvožđu, bakru, litijumu, kobaltu i rijetkim resursima.

U posljednjih deset godina ostali su neiskorišćeni zbog kontinuiranih sukoba. Njihova vrijednost se znatno povećala, što je posljedica odluke razvijenih država da što više koriste zelenu energiju. U izvještaju avganistanske vlade iz 2017. je istaknuto da bi bogatstvo u resursima samog Kabula moglo iznositi čak 2,56 biliona evra, a što se odnosi i na vrijednost fosilnih goriva.

Posebno je velika potražnja za litijumom, koji se koristi za proizvodnju baterija za električne automobile, mobilne telefone i laptope. U posljednjih nekoliko godina potražnja za ovim resursom je rasla 20 posto godišnje, a ranije je to bio slučaj u pet-šest posto. Pentagon je Avganistan uporedio sa Saudijskom Arabijom – ono što je nafta za Saudijsku Arabiju, litijum je za Avganistan. Njegove količine u Avganistanu jednake su onima u Boliviji, a to znači da su jedne od najvećih na svijetu.

Korist od oporavka globalne ekonomije od posljedica pandemije koronavirusa ima i bakar. Procjena je da bi više od četvrtine rudarskih aktivnosti mogla činiti eksploatacija bakra.

Zainteresovanost Kine i Pakistana

Zapadne države su poručile da neće sarađivati s talibanskom vlašću, dok Kina, Rusija i Pakistan pokazuju interes da posluju s njima. Deutsche Welle (DW) piše da se time dodatno ponižavaju Sjedinjene Američke Države i druge zemlje Zapada.

U Kini se proizvodi skoro polovina svjetskih dobara i ova država podstiče većinu svjetske potražnje za robom. Najmnogoljudnija zemlja na svijetu je već najveći strani investitor u Avganistanu. Čini se da je spremna Avganistancima pomoći da naprave efikasan rudarski sistem, čime će zadovoljiti i svoje rastuće potrebe za mineralima.

“Talibani su uspostavili vlast u trenutku kada dolazi do pada u distribuciji minerala koji su Kini potrebni. Kina je već u poziciji da eksploatiše avganistanske minerale”, ukazao je Majkl Tanchum iz Austrijskog instituta za evropske i sigurnosne politike.

Jedan od azijskih rudarskih giganata – Metalurška korporacija Kine (MCC) već ima ugovor kojim joj je omogućena eksploatacija bakra u avganistanskoj provinciji Logar. S druge strane, pojedini analitičari se pitaju da li su talibani sposobni da realizuju iskorištavanje resursa i da li su voljni da to omoguće. Pitaju se, jer tvrde da talibani prihode ostvaruju od prodaje droge.

No, podsjećamo, talibanski portparol Zabihullah Mujahid je juče izjavio da će zabraniti proizvodnju i prodaju opijuma. Ujedinjene nacije su u maju 2001. izvijestile da je u potpunosti iskorijenjena proizvodnja opijuma u talibanskim područjima.

“Ti resursi (minerali, op.a.) postojali su i 90-ih godina (kada su talibani vladali, op.a.) i nisu ih koristili. Moramo biti vrlo skeptični u pogledu njihove sposobnosti da omoguće razvoj ekonomije, pa čak da to isključivo rade u svoju korist”, ocijenio je direktor projekta protiv ekstremizma Hans-Jakob Schindler.

Talibanski predstavnik Mullah Abdul Ghani prošli mjesec se sastao s kineskim ministrom vanjskih poslova Wangom Yiom. Susret je bio u Kini, a Ghani je tom prilikom naglasio da se nada da će Kina “igrati veliku ulogu u rekonstrukciji i ekonomskom razvoju Avganistana”.

U ponedjeljak, 16. augusta, kada su talibani ponovo proglasili Islamski Emirat Avganistan, kineski zvaničnici su poručili da su spremni imati “prijateljske i kooperativne odnose” s novom vlašću.

Jedna od stanica na “Novom putu svile”

Kineski mediji izvještavaju da bi Avganistan mogao imati koristi od Inicijative “Put i pojas” (BRI). To je megainfrastruktuni plan Kine, koji podrazumijeva gradnju saobraćajnica, željeznice i morskih prolaza od Azije do Evrope. Za države Zapada on je vrlo kontroverzan.

Kako je naveo DW, pitanje (ne)sigurnosti u ovom dijelu svijeta moraće se riješiti. Razlog za to jeste što se nasilje prelijeva iz jedne u drugu zemlju centralne Azije, a što ugrožava mrežu naftovoda i gasovoda prema Kini.

Peking je zabrinut i zbog toga što bi Avganistan mogao postati utočište za kineske manjine Ujgure, odnosno ujgurske separatiste, kao i zbog toga da bi eventualni nastavak sukoba u Avganistanu mogao naštetiti Kini.

“Rudarski radovi kompanije MCC u Avganistanu su ugroženi zbog nestabilnosti u zemlji, što je posljedica sukoba između talibana i zvanične vlasti”, napomenuo je Tanchum, koji je angažovan i u Institutu za Srednji istok (MEI).

Neophodno je poboljšati sigurnost

“Ako talibani Kini mogu omogućiti stabilne uslove, onda bi eksploatacijom bakra mogli imati prihode od desetine milijardi dolara. Time mogu podstaći eksploataciju i drugih minerala”, kazao je Tanchum.

U međuvremenu, već bivša avganistanska vlast, koju je podržavao Zapad, nije uspijela ostvariti profit od iskorištavanja prirodnih resursa. Umjesto toga, kako je objavila Al Jazeera, vlast je pravila godišnje gubitke od 250 miliona evra.

Priliku u avganistanskim prirodnim dobrima vidi i susjedni Pakistan. Ovo je prva država koja je 1996. priznala talibansku vlast, a SAD je optuživao Islamabad da skriva talibanske borce. U Pakistanu će biti realizovani veliki kineski infrastrukturni projekti, a koji se često nazivaju “Novi put svile”.

“Pakistan ima interes, jer bi se roba mogla transportovati komercijalnom rutom od Pakistana do Kine”, ukazao je Tanchum i dodao da bi sporazum između talibana i Pakistanaca mogao značiti sigurnije okruženje u ovom dijelu svijeta.

Dilema za Zapad

Talibani imaju problem kako uspostaviti sistematsko eksploatisanje minerala. Pretpostavka je da bi uspostavljanje takvog sistema moglo potrajati godinama. To bi za posljedicu moglo imati da Avganistan i dalje bude zavisan o stranoj pomoći, uprkos tome što je nekoliko država Zapada tu pomoć već smanjilo, a kako bi pokušale obuzdati talibansko ovladavanje državom. Među onima koje su reducirale pomoć je i Njemačka.

Prema pisanju DW-a, sigurnost se neće moći ostvariti za jednu noć. Korupcija je sveprisutna i ističe se kao jedan od razloga zašto su talibani uspjeli ponovo uspostaviti vlast, a to bi moglo biti velika prepreka za strane investicije. Problem je i infrastruktura za koju se naglašava da hronično nedostaje.

“Jedan od najznačajnijih problema je bio taj što se resursi nisu mogli izvući bez angažmana privatnih sigurnosnih kompanija, a kako bi bili zaštićeni od talibana. Sada ta prijetnja ne postoji, ali ni infrastruktura još ne postoji. Zbog toga su potrebne velike investicije”, podsjetio je Schindler.

SAD i Evropska unija, koji su znatno oslonjeni na robu iz Kine, imaju novu dilemu – kako adekvatno odgovoriti talibanima. Navodno da su mnogi zapadni investitori spremni da eksploatišu avganistanske resurse, ali su zabrinuti zbog nesigurnosti i nedostatka vladavine prava.

Ukoliko pokušaju sarađivati s talibanima, biće kritikovani zbog ingorisanja urušavanja demokratije i kršenja ljudskih prava. Postupe li suprotno, stvoriće priliku za Kinu i druge talibanske saveznike, piše DW.