Siromaštvo “kuca” na vrata! Mračne prognoze Svjetske banke za BiH

22.09.2020. | 18:36

Dokument „Ažurirana sistematska dijagnostika zemlje“ Svjetske banke, o kojem je Dnevni avaz juče izvijestio, izazvao je mnogo pažnje u javnosti BiH.

U tom dokumentu, podsjećanja radi, zaključuje se da će BiH ovim tempom trebati 100 godina da dostigne životni standard EU. No, ovo nije jedini zabrinjavajući zaključak ove studije, već se u njemu iznosi čitav niz veoma alarmantnih teza za BiH.

Između ostalog, navodi se da je sadašnji model razvoja Bosne i Hercegovine dugoročno neodrživ, a njene institucije zahtijevaju unapređenje, naročito jer je zemlja izložena brojnim rizicima koji mogu prekinuti njene aktivnosti u pravcu većeg ekonomskog rasta i zajedničkog prosperiteta.

Virus pogoršao situaciju

“BiH je osjetljiva na okolišne šokove i na tekuću pandemiju virusa korona, što predstavlja najozbiljniji socijalni i ekonomski izazov u zemlji nakon svjetske finansijske krize”, stoji u dokumentu.

Pojava COVID-19 predstavlja test za zdravstveni sistem zemlje, dok mjere za zaustavljanje njegovog širenja rezultiraju ekonomskim usporavanjem i ugrožavaju ekonomsku sigurnost mnogih građana, naročito onih s nižim primanjima.

“Očekivano ekonomsko usporavanje i s njim povezan potencijalni gubitak radnih mjesta će povećati siromaštvo u zemlji”, navode stručnjaci. Iako još uvijek nije jasno koliki će biti konačan danak pandemije u zemlji, biće potreban snažan koordiniran institucionalni odgovor, kako bi se ograničilo njeno širenje i kako bi se osiguralo da društveni i ekonomski poremećaji uzrokovani pandemijom ne budu dugotrajni.

Potrebni veliki napori

Ističe se da će za ostvarivanje većeg, održivog i ravnomjernog rasta, biti potrebne intervencije u četiri oblasti: uravnoteženje rasta, investicije u fizički kapital, snažniji ljudski kapital i upravljanje prirodnim resursima.

Ekonomski rast BiH je i dalje je vođen javnim sektorom i potrošnjom, a zemlja je ostvarila tek blagi pomak u orijentaciji prema vani. Složena institucionalna struktura onemogućava odlučne aktivnosti na implementaciji potrebnih reformi, a strah u vezi s uticajem demografskih trendova na razvoj zemlje su se povećale.

“Biće potrebno ulaganje značajnih napora da bi se ostvario ravnomjerniji rast. Nakon svjetske finansijske krize došlo je do povećanja siromaštva, a nejednakost ostaje ista. Veliki dio radne snage je angažovan u neformalnom sektoru. Nezaposlenost mladih je velika, a žene imaju ograničene ekonomske mogućnosti”, navode stručnjaci Svjetske banke.

Bolje upravljati prirodnim resursima

Potrebno je i bolje upravljanje prirodnim resursima u cilju ostvarivanja prosperiteta.

“Boljim iskorištavanjem prirodnih resursa, BiH može pomoći stvaranju boljih prilika za svoje stanovništvo uz istovremeno jačanje okolišne održivosti. BiH posjeduje vrijedne prirodne resurse, počev od nekih od najočuvanijih šuma u Evropi sve do veoma plodne zemlje” stoji u opsežnom dokumentu.

Šumarstvo i poljoprivreda predstavljaju značajan izvor zaposlenosti i u velikoj mjeri doprinose ekonomiji, ali izvoz iz BiH je ograničen na proizvode male dodatne vrijednosti od sirovog drveta do neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, a radna mjesta u tim sektorima su često slabo plaćena i pružaju ograničenu dugoročnu perspektivu za radnike.