Stručnjaci analizirali sve moguće opcije: Šta se dešava sa svojinom ako nema nasljednika?
22.08.2024. | 18:42Šta se dešava sa zaostavštinom ukoliko ne postoji lice koje bi moglo da bude zakonski nasljednik ili ukoliko niko od pozvanih lica na naslijeđe ne prihvati isto?
Ko se javlja kao posljednji zakonski nasljednik i da li može ono da zastari, bila je tema današnje emisije “Ni pet, ni šest”.
Gosti Kurir televizije koji su dali odgovor na ova pitanja bili su Snežana Šantić, predsjednica Udruženja penzionera Stari Grad, Sava Dedajić, javni bilježnik i Aleksandar Vučetić, advokat.
S obzirom na to da postoji veliki broj jednočlanih domaćinstava u Novom Beogradu, Vučetić je otklonio nedoumice ko je nasljednik kada nasljednika nema:
– Jako su rijetke takve situacije. Ovim poslom se bavim 30 godina, a takav slučaj nikada lično nisam imao. Kada nema nasljednika, postoje procedure da se da oda oglas da se pronađe nasljednik, a ako istekne to, a traje godinu dana, onda Republika Srbija postaje vlasnik.
Šantić je pričala o situaciji kada ne samo nasljedici, nego i preci, dobiju dio nasljedstva:
– Generaciji penzionera gdje sam ja aktivni učesnik, to se rijetko događa, ali postoji. Za ne daj Bože situacije, kada neko mlađi premine, tada se to dešava. Imala sam samo u jednoj situaciji to, a nasljednike smo tražili po Americi. Njima to bude vrlo čudno, često se nasljednici ljute, zbog svoje percepcije gledanja na svojinu. Često se dešava kada se iz inostranstva nešto naslijedi.
Dedajić je iz stručne perspektive pričao o testamentu kada neko nema naslednika:
– Prije nego što sam imenovan za Javnog bilježnika, bio sam državni advokat, pa smo nemalo slučajeva imali gdje država nasleđuje, kada nema nasljednika, kada se već izvrše sve zakonom predviđene mjere. Dakle, država je onaj posljednji naslednik. Doduše, to da baba ili deda mogu da naslijede, svakako da mogu, to je sasvim redovan tok naslijeđivanja iz zakonskih nasljednih redova. Uvijek se daje prednost želji osobe koja naslijeđuje, nekada neko ostavi komšiji nešto ili prijatelju. Tu se daje prednost, a kada nema posljednje želje ostavioca, odnosno testamenta, onda se ide na zakonske redove. Obično je se slučaj završava na prvom nasljednom redu, prenosi Kurir.
