Struka o efektima bojkota kupovina u BiH: Građani nisu ovce koje može da šiša ko kad hoće

10.02.2025. | 12:41

Građani Srpske i BiH više su nezadovoljni cijenema u marketima, zbog čega su, za 7 dana, dva puta organizovali bojkot kupovine u ovim prodajnim objektima.

Prvi bojkot je bio 31. januara, a drugi, dvodnevni, 7. i 8. februara.

Nakon prvog bojkota kupovine u marketima, u pretprošli petak – 31. januara, podaci Poreske uprave Srpske pokazali su da, u odnosu na 24. januar, promet nije pao, nego da je, štaviše, povećan.

Prema podacima ove uprave, promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji je 24. Januara iznosio 42,7 miliona, a poslednjeg dana januara 59,3 miliona KM.

Ekonomisti, međutim, objašnjavaju da kompletan promet preko fiskalnih kasa u jednom danu ne mora da da stvarno stanje.

– Ovdje nije uzeto u obzir ono što je ljudima najbitnije, a to su prehrambeni artikli i proizvodi koji idu uz njih. Naime, ako je neko kupio štoret taj dan, a nije mlijeko, ulje, jogurt, efekti bojkota kupovine su poništeni. Statistički podaci nisu dovoljno definisani, u odnosu na ono zbog čega je bojkot organizovan, a to su visoke cijene hrane. Podaci poreskih uprava jesu konkretni, ali nije izvršena segmentacija, odnosno podjela na proizvode zbog kojih je pokrenut bojkot, u odnosu na druge proizvode koji se rijetko kupuju, ali ih nekad moramo kupiti – objašnjava za Srpskainfo ekonomista Zoran Pavlović.

Prema njegovim riječima, bitno je da se nešto pokrenulo, da, kako kaže, nije sve mrtvo more.

– U nekoliko radnji sam vidio da nema kupaca u onom broju koliko ih bude inače, i to je veoma važno. Vlastima, naravno, najviše odgovara da nikakve akcije građana ne uspiju, odnosno, da ljudi ostanu ovce koje može da šiša ko kako hoće – naglašava Pavlović.

Dodaje da, međutim, nije dobro da je bojkot odmah nastavljen, piše Srpskainfo.

– Priprema bilo koje aktivnosti, naime, mora biti ozbiljna. A ovo je spontana aktivnost koja se desila u BiH, po uzoru na Hrvatsku, a onda su krenule i druge zemlje. Mislim da na čelu organizacije moraju biti udruženja potrošača – na nivou BiH, entiteta, gradova. Oni treba da budu ti koji će da vode proteste – ističe Pavlović.

Kako kaže, dobro je da su trgovinski lanci vidjeli da kod građana postoji nezadovoljstvo.

– Čini me sretnim da su se ljudi potpuno samostalno pokrenuli, da ovdje nema ni pozicije, ni opozicije. Sad bi udruženja potrošača morali da dođu u prvi plan. Nadam se da će shvatiti da moraju da preduzmu rukovođenje protestima i bojkotima protiv visokih cijena – poručuje Pavlović.