Suša ugrozila riblji svijet: Vodostaji rijeka u Srpskoj svedeni na minimum

12.08.2021. | 08:03

Vodostaji većine rijeka u Srpskoj su na minimumu, što dovodi do rasta temperature i smanjenja prisustva kiseonika u vodi, što loše utiče na riblji svijet u rijekama.

Dok struka kaže da je sušnih perioda bilo i ranije, iako su vodostaji na nekim rijekama u Srpskoj blizu istorijskog minimuma, ribolovci s višedecenijskim iskustvom kažu da ovakvu situaciju na rijekama skoro nikada ranije nisu zatekli.

Saša Marić, ispred Republičkog hidrometeorološkog zavoda, je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao da su vodostaji velikog broja rijeka na minimumu.

“Ovaj period se proteže još od prošle godine, koja je bila izuzetno sušna. Iako smo ove godine imali malo jaču zimu, te je ovaj period bio nešto vodonosniji u odnosu na prošlu godinu, trenutno je situacija na minimumu”, rekao je Marić.

Dodao je da je na primjer vodostaj na rijeci Bosni blizu istorijskog minimuma.

“Rijeke su na minimalnim vrijednostima. Naravno, to zavisi od slučaja do slučaja, od rijeke do rijeke, ali generalno sada imamo malovodan period”, kazao je Marić.

Da je situacija zbog sušnog perioda kritična za “Nezavisne” potvrdio je i Pero Pavlović, potpredsjednik Sportsko-ribolovnog društva Banjaluka, koji naglašava da u više od 30 godina bavljenja ribolovom nikada nije vidio goru situaciju.

“Rijeka Sana, posebno gornji tok, je posebno kritična, jer je to jako mala rijeka. Rijeke Ribnik skoro da i nema. Pecam oko 35 godina i ne pamtim da je ikad ranije bilo manje vode”, rekao je Pavlović. Dodao je da je najbolja situacija na Vrbasu, jer je to velika rijeka.

“Ima dosta brzaka, protoka i dosta kisika, sve ono što je ribi potrebno. Vrbas ima i hidroelektranu, koja s vremena na vrijeme povećava kubikažu i ima veći protok vode”, kazao je Pavlović.

Istakao je da su manje rijeke, pritoke, kao što su Sana, Ribnik i Krupa skoro presušile.

“Ne znam da li ijedan od tri ili četiri izvora rijeke Krupe ima normalan vodostaj, jer su to sve rijeke ponornice s Manjače, od kojih, kada pada kiša, nastaje rijeka Krupa”, naveo je Pavlović.

Prema njegovim riječima, ribolovci su primijetili da pored klimatskim promjena veliki problem za vodostaje rijeka, a samim tim i za život u rijekama, predstavlja čovjek.

“Na primjer, na Suturliji smo primijetili da ljudi vodom iz rijeke pune bazene kraj vikendica te navodnjavaju bašte”, zaključio je Pavlović.

Edin Džaferbegović, predsjednik Sportskog ribolovnog udruženja “Novi Grad”,  kazao je da su primjetne promjene na rijekama Uni i Sani, koje nisu još dosegle svoje minimume, ali je činjenica da na svim izvorima fali vode.

“Mali je protok vode i brže se grije, što na Uni, gdje je sada temperatura vode 21-22 stepena Celzijusa, pogoduje formiranju algi, te se mijenja i životinjski svijet, gdje počnu prevladavati vrste koje se hrane travom, a manje je grabljivica”, rekao je za “Nezavisne” Džaferbegović.

Radoslav Dekić, vanredni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, za “Nezavisne” je kazao da tokom sušnih perioda dolazi do rasta temperature u rijekama te da to mijenja koncentraciju kiseonika koji se nalaz u vodi.

“Samim tim dolazi do presušivanja manjih vodotoka, što se zbog svog aspektra ispoljava i na život ribljih zajednica u vodi”, rekao je Dekić. Dodao je da usljed ovakvih uslova u rijekama, tamo gdje je moguće, dolazi do migracija ribe.

“Riba se, na primjer, može skloniti u dijelove rijeka gdje je dubina vode veća. Problem je izraženiji u rijekama u kojima se s opadanjem količine vode i vodostoja smanjuju značajno i dijelovi gdje su dublje vode”, naveo je Dekić.

Istakao je da u u ovakvim uslovima može doći i do uginuća ribe.