Sve više domaće ribe na inostranim trpezama
21.01.2021. | 09:13Izvoz ribe i ribljih prerađevina u prvih devet meseci prošle godine veći je za od 7,8 odsto u odnosu na isti period u 2019. godini, dok uvoz bilježi pad od 10,3 odsto, navodi se u podacima Spoljnotrgovinske komore BiH.
Izvještaj Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuje i rast izvoza konzervirane ribe od preko 3,5 miliona KM u odnosu na 2019. godinu.
“Obim razmjene ribe i ribljih prerađevina u prvih devet mjeseci 2020. godine iznosio je 89.970.970 KM, od čega je izvoz iznosio 31.334.803 KM, a uvoz 58.636.167 KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,4 odsto. Obim razmjene ribe i ribljih prerađevina za isti period 2019. godine iznosio je 94.396.561 KM, od čega je udio izvoza iznosio 29.055.187 KM, a uvoza 65.341.374 KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 44,5 odsto”, podaci su iz analize Spoljnotrgovinske komore.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne” da je riječ o značajnom uspjehu, posebno uzimajući u obzir koliko je prošla godina bila teška za opstanak, a kamoli uspješno poslovanje.
“Tražnja za konzerviranim i drugim trajnijim prehrambenim proizvodima je svuda porasla zbog nesigurnosti snabdijevanja, ograničenja kretanja i poslovanja, stvaranja zaliha i zato je odlično što imamo proizvodnju i konzervirane ribe, a ne samo svježe, pa smo ovu priliku mogli iskoristiti”, kazao je Gavran, navode Nezavisne novine.
Dodaje da i u normalnim okolnostima proizvodnja konzervirane ribe ima prednosti zbog trajnosti proizvoda i njegovog lakšeg plasmana na težište.
“Pad uvoza ribe u svakom obliku je takođe načelno pozitivan, ali da bi se potpunije shvatio bilo bi potrebno analizirati njegovu strukturu. Ako je riječ o vrstama ribe koju BiH proizvodi ili su direktno konkurentne našima, to je svakako pozitivno. Međutim, ako je riječ o nekim drugim vrstama ribe koje ne konkurišu domaćim, prije svega se može objasniti drastičnim padom poslovanja u sektoru turizma i ugostiteljstva, manjom potrošnjom u restoranima i ukupnim padom primanja i životnog standarda, jer je riba relativno skupa u odnosu na neke druge prehrambene proizvode”, pojašnjava Gavran.
Prema njegovim riječima, dalji razvoj industrije ribe u BiH, uključujući naprednije postupke obrade – filetiranje, konzerviranje i slično, pomoći će da ovaj pozitivno trend bude nastavljen i u tekućoj i narednim godinama.
Veljko Buđen, vlasnik i direktor “Butreks ribarstva” iz Trebinja, ističe da je i ono malo ribnjaka koji se nalaze u RS u jako teškom stanju, te da su podsticaji za proizvodnju koje dobiju od države jako mali.
“Mi ribu izvozimo na tržište Srbije i Crne Gore, jer su ova tržišta ključna za sektor ribarstva RS”, kazao je Buđen.
Prema njegovim riječima, pandemija virusa korona uticala je da se manje ribe prodaju na domaćem tržištu, jer ugostiteljski objekti i restorani nisu imali toliko potrebe za ribom kao ranijih godina.
