“Postoji značajna neizvjesnost oko toga kako se globalna ekonomija može riješiti dugova u budućnosti bez značajnih nepovoljnih implikacija na ekonomsku aktivnost”, kaže se upozoravajući na “napad dužničkog cunamija”.
Što se tiče evrozone, akcije koje su vlade preduzele dovele su do povećanja javnog duga od 1,5 biliona dolara u istom periodu, da bi dostigle 53 biliona dolara. To je i dalje ispod najvišeg nivoa zaduženosti u regionu koji je iznosio 55 biliona dolara u drugom tromjesečju 2014. godine u vreme krize državnog duga. Prema istraživanju, nivo duga na tržištima u razvoju popeo se na preko 248 odsto BDP, dok su Libanon, Kina, Malezija i Turska doživjeli najveći rast duga nefinansijskog sektora.
“Brzina akumulacije globalnog duga je bez presedana od 2016. godine. Iako je pandemija dovela do povećanja od 15 biliona dolara, treba imati u vidu i da je nakupljanje duga u protekle četiri godine daleko nadmašilo rast od šest biliona dolara u prethodne četiri godine”, navodi se u izvještaju IIF, piše Blic.
