Težak udarac pandemije u Hrvatskoj: Kriza sa virusom odnijela 32 milijarde kuna

03.04.2021. | 11:13

Ukupan finansijski efekat krize izazvane virusom korona na budžet Hrvatske do sada iznosi više od 32 milijarde kuna (oko 8,27 milijardi KM), izjavio je ministar finansija Zdravko Marić.

On je za “Večernji list” istakao da se od tog iznosa 13 milijardi kuna (oko 3,36 milijardi KM) odnosi na pad budžetskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, dok se više od 19 milijardi kuna (4,91 milijardi KM) odnosi na direktne rashode i izdatke budžeta uslovljene pandemijom virusa korona.

Najveći dio direktnih rashoda otpada na mjere očuvanja radnih mjesta, za koje je do sada plaćeno 10 milijardi kuna (2,58 milijardi KM), dok su za dodatne troškove u zdravstvu osigurane oko dvije milijarde kuna (517 miliona KM).

Preostali iznos u najvećoj se mjeri odnosi na budžetske transfere za održavanje likvidnosti prema Hrvatskom zavodu zdravstvenog osiguranja (HZZO) i lokalnoj samoupravi.

“Činjenica je da smo iskoristili bespovratna sredstva iz programa EU od 5,9 milijardi kuna (1,5 milijardi KM), od čega je najveći dio došao iz programa REACT-EU za mjeru očuvanja radnih mjesta. Međutim, kada se uzme u obzir pomenuti ukupni finansijski efekat krize izazvane virusom korona, jasan je zaključak da je do sada pretežni dio troška išao na teret državnog budžeta, odnosno zaduživanja. To je uticalo na povećanje udjela javnog duga, koji je na kraju 2020. bio na nivou 89,1 odsto BDP-a”, rekao je Marić.

On je ocijenio i da se poreski prihodi i doprinosi u državnom budžetu ostvaruju u skladu sa očekivanjima.

“Ovakva kretanja daju nam određeni optimizam da se cjelokupna privreda kontinuirano prilagođava novonastaloj situaciji i da se neće bitno narušiti planirani privredni oporavak, a time i konsolidacija javnih finansija”, rekao je Marić.

Ipak, nastavak pandemije koronavirusa dodatno potencira neizvjesnost, upozorava Marić, posebno na rashodovnoj strani budžeta.

“U prvom redu tu mislim na potrebu osiguranja dodatnih sredstava za očuvanje radnih mjesta, te sveukupnu problematiku zdravstva. Ne smijemo izgubiti iz vida ni činjenicu da moramo pronaći i sredstva za povećanje osnovice od četiri odsto za javne i državne službenike, a što je već u primjeni od početka 2021. godine na osnovu sporazuma vlade i sindikata, kao i za moguće isplate po sudskim presudama javnih službi”, rekao je Marić.