Tramp ne popušta, Kina ne odustaje: Ovo je “rat iscrpljivanja” koji može promijeniti sve

11.04.2025. | 20:38

Kina je povećala carine na uvoz iz SAD na 125%, pogoršavajući tako dodatno trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomske sile.

Predsjednik SAD Donald Tramp prethodno je izrazio optimizam da bi dvije zemlje mogle postići dogovor, dok je kineski lider Si Đinping rekao da se njegova nacija ne plaši.

Kina je podigla svoje uzvratne carine na američki uvoz sa 84 na 125 odsto, saopštila je Komisija za carine Državnog savjeta, prenosi RTS.

“Uzastopno nametanje pretjerano visokih carina Kini od strane SAD nije postalo ništa drugo do igra brojeva, bez stvarnog ekonomskog značaja”, rekao je portparol kineskog Ministarstva trgovine.

Dodao je da ako SAD istraju u suštinskom nanošenju štete interesima Kine, Kina će odlučno preduzeti kontramjere i boriti se do kraja.

Akcije na svjetskim berzama su dodatno pale nakon što je Bijela kuća pojasnila da su njene carine na kinesku robu najmanje 145 odsto.

A tržište američkih državnih obveznica pokazuje znakove nevolje…

Tramp je priznao da možda postoje “problemi u tranziciji” u njegovoj politici, ali je rekao da njegov tim radi sa partnerima na trgovinskim sporazumima.

Evro i dalje raste u odnosu na američki dolar, a danas je dostigao najveću vrijednost za više od tri godine.

Prema podacima sa berzi, evro se prodaje za 1,13556 dolara, što je najviša vrijednost evropske valute od kraja februara 2022.

Ono što je trebalo da bude istorijski, epohalni trgovinski rat koji je pokrenuo Tramp protiv velikog broja zemalja, sada se fokusiralo na jednog jedinog protivnika – Kinu.

Tramp je u srijedu iznenada najavio tromjesečnu pauzu za sve “recipročne” carine koje su stupile na snagu nekoliko sati ranije – osim kada je riječ o Kini, čime je dodatno produbljena konfrontacija koja prijeti da razori trgovinu između dvije najveće svjetske ekonomije. Dan kasnije, Peking je ispunio svoje obećanje i uveo uzvratne carine.

Tempo eskalacije je zapanjujući. Tokom samo jedne sedmice Trampove carine na kineski uvoz skočile su sa 54% na 104%, a potom i na 125%, nadovezujući se na postojeće tarife iz prvog predsjedničkog mandata.

Kina je odgovorila proporcionalno, povećavši carine na sav američki uvoz do nivoa od 84%, a onda ih povećala na 125 odsto.

Sukob najavljuje istorijski raskol koji će nanijeti ozbiljnu štetu dvjema međusobno isprepletenim ekonomijama i dodatno zaoštriti njihovo geopolitičko rivalstvo.

“Ovo je vjerovatno najsnažniji signal do sada da idemo ka potpunom ekonomskom razdvajanju. Teško je precijeniti šokove koje će ovo izazvati – ne samo za kinesku ekonomiju, već i za cijeli globalni trgovinski sistem”, kaže ekonomista Nik Maro.

Tramp je rekao da Kina nije dobila isto oslobađanje od carina kao druge zemlje jer je brzo uzvratila mjerama.

“Kina želi dogovor, ali ne zna kako to da postigne”, izjavio je Tramp.

Iz Pekinga slika izgleda sasvim drugačije…

Si Đinping, najmoćniji kineski lider decenijama, smatra da Kina nema mogućnost da se jednostavno povinuje, kako kaže, američkom jednostranom zlostavljanju.

Peking je uzvratio nacionalističkom kampanjom i strategijom koja se priprema više od četiri godine, još od Trampovog prvog mandata.

Iako Kina ponavlja da je otvorena za dijalog, Trampova brza eskalacija potvrdila je Pekingu da SAD to nisu.

Prema mišljenju analitičara, Kina ne samo da je spremna da uzvrati, već želi da iskoristi trgovinsku krizu za jačanje sopstvene pozicije.

“Si je odavno jasno rekao da Kina mora da se pripremi za dugotrajnu borbu sa SAD i njihovim saveznicima – i pripremali su se intenzivno. Si je prihvatio izazov, i spremni su na borbu”, kaže Jakob Ganter iz berlinskog think-tanka MERICS.

Dvije sile sada su u trgovinskom ratu iscrpljivanja, sa potencijalom da unište trgovinske tokove vrijedne pola triliona dolara.

Decenijama je Kina bila industrijska platforma svijeta, koja snabdijeva svijet, uključujući SAD, povoljnim proizvodima. To je, međutim, doprinijelo velikom trgovinskom deficitu SAD i nezadovoljstvu zbog gubitka poslova, koje Tramp sada koristi kao glavni argument.

Tarife od preko 125% mogle bi prepoloviti kineski izvoz u SAD u narednim godinama. To bi moglo značiti i rast cijena za američke potrošače, jer mnogi kineski proizvodi neće moći brzo da se zamijene. Prema procjeni “JP Morgana”, to bi moglo imati efekat poreza od oko 860 milijardi dolara za Amerikance.

U Kini dobavljači bi mogli da izgube ionako male profite, a premještanje fabrika u treće zemlje, poput Vijetnama, moglo bi dodatno da se ubrza. Prema Viktoru Šihu sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, posljedice bi mogle uključiti milione otkaza i “talas bankrota”.

“Kina može mnogo duže da izdrži ovu situaciju nego američki političari, jer kineski lideri ne podliježu neposrednom pritisku birača kao u SAD”, zaključio je Ših.

Zvanični mediji Komunističke partije poručuju da je Kina spremna. “Vodimo trgovinski rat sa SAD već osam godina i stekli smo bogato iskustvo”, navodi se u uvodniku lista “People's Daily”.

Kao odgovor Kina može da pojača domaću potrošnju i primijeni druge mjere podrške.

“Planovi za odgovor su dobro pripremljeni i opsežni”, navodi list.

U autorskom tekstu državnih medija ekonomista Cai Tongjuan piše da je ključni faktor pitanje ko može duže da izdrži rat iscrpljivanja, a Kina, prema njemu, ima “veću stratešku izdržljivost”.

Kina je prethodnih nedjelja intenzivirala kontakte s Evropom i Azijom, pokušavajući da proširi trgovinsku saradnju i izoluje SAD, posebno u odnosima s američkim saveznicima nezadovoljnim nepredvidivom trgovinskom politikom Vašingtona, prenosi Nova.

“Kineska vlada se za ovaj trenutak priprema već šest godina”, kaže Ših.

Kina je, između ostalog, ulagala u diverzifikaciju lanaca snabdijevanja i rješavala domaće ekonomske slabosti.

Kina je sada značajno manje zavisna od SAD nego 2018: izvoz u SAD sada čini manje od 15% kineskog izvoza, a kineski proizvođači razvili su alternativne proizvodne baze, između ostalih, u Kambodži i Vijetnamu.

Kina je ojačala lance snabdijevanja rijetkim mineralima, unaprijedila tehnologije korišćenjem vještačke inteligencije i humanoidnih robota te uložila u razvoj sopstvene poluprovodničke industrije.

“Kineske slabosti su stvarne, ali u opštem sukobu su podnošljive. Koliko god Vašington to ne želio da prizna, kada Kina kaže da je ne možete ekonomski obuzdati, imaju pravo”, ocjenjuje Skot Kenedi iz američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).