Trgovci očekuju veliki prelazak na biljne proizvode
12.07.2022. | 23:00Već sada značajan broj potrošača ishranu bazira pretežno na biljnim proteinima, a industrija u korak prati te trendove.
Oko 30 odsto Evropljana sebe naziva fleksitarijancima i u ishrani značajno koristi zamjene za meso i mliječne proizvode ili druge vegetarijanske proizvode.
Riječ je o ishrani koja se pretežno bazira na unosu biljaka, uz povremeno konzumiranje male količine mesa. Da će takva navika imati sve više sljedbenika, prognozirao je još prije pet godina američki lanac prodavnica zdrave hrane „Whole foods”.
Tako je belgijska Kompanija „Delez” nedavno objavila da želi da udvostruči svoj asortiman biljnih proizvoda do 2025. i da igra „pionirsku ulogu” u tome da ovakva hrana bude što dostupnija potrošačima. Kako se navodi, njihov trenutni asortiman na biljnoj bazi uključuje oko tri hiljade vrsta povrća, voća, orašastih plodova, plodova, sjemena, mahunarki i oko 400 zamjena za meso i mliječne proizvode.
– Očekujemo ogroman prelazak na biljnu hranu. „Delez” stoga već želi da pokrene revoluciju u glavama svojih kupaca. Naravno, naši kupci mogu sami da odluče šta će kupiti, ali želimo da ih podstaknemo da biraju održive proizvode na bazi biljaka. Povećanjem asortimana i proizvodima koji su uočljiviji u prodavnicama, želimo da korak do tog asortimana učinimo pristupačnijim – rekao je Roel Dekelver, direktor komunikacija u „Delezu”, piše „Es magazin”, a prenosi Politika.
Inače, navodi se da belgijska vlada želi da potrošači dobiju 60 odsto svojih potreba za proteinima iz proizvoda od povrća do 2030. zbog čega trgovcima proširenje ove linije proizvoda postaje prioritet. Još prije dvije godine Francuska je objavila da će uložiti sto miliona evra za razvoj proizvodnje biljnih proteina.
U proteine obično ubrajamo meso, ribu, jaja, sir, ali nutricionisti savjetuju da bi oni biljnog porijekla ( pasulj, sočivo, soja, grašak…) trebalo da čine oko 50 procenata ukupnog dnevnog unosa.
Vegansko tržište je i inače jedno od najbrže rastućih. Posljednju deceniju velike prehrambene kompanije prate ove trendove i želje potrošača, te mijenjaju svoje ponude, izbacujući i više veganskih proizvoda. Tako je u Velikoj Britaniji broj novih namirnica koje su pogodne ovoj vrsti ishrane porastao za 16 odsto u 2019, u odnosu na svega osam u 2018. Slično je i u Americi gdje je pokretač te linije „Volmart” u čijim prodavnicama je prodaja ove hrane porasla za 20 procenata.
Kako je svojevremeno objavio „Agroklub”, u Njemačkoj, velikom proizvođaču svinjetine, u kom se pravi čak 1.500 vrsta kobasica, zabilježen je pad potrošnje mesa jer se sve više ljudi okreće zdravom načinu života i misle na dobrobit životinja. Prodaja prerađenog mesa je u stalnom padu, dok kupovina alternativnih proizvoda raste. U 2019. takva potrošnja porasla je za 12 odsto i iznosila 234 miliona dolara.
U Australiji 2,5 miliona ljudi radije bira zamjene za meso, a ponuda ovih proizvoda utrostručena u posljednjih deset godina. Čak i Brazilu trećina stanovništva se već deklariše kao vegetarijanci.
Holandska kompanija za istraživanje tržišta „Inova market insajt” utvrdila je da je između 2013. i 2017. godine potražnja za proizvodima biljnog porijekla u svijetu porasla za 62 odsto.
