Trgovinski deficit u prošloj godini iznosio je 3,3 milijarde KM

11.03.2023. | 10:12

BiH je najviše izvozila u Srbiju – oko 201,7 miliona KM, u Hrvatsku oko 191,5 miliona KM, Crnu Goru oko 113,6 miliona KM… Takođe, najviše je uvoženo iz Srbije – oko 1,1 milijardu KM, Hrvatske oko 994,6 miliona KM, Slovenije oko 333,5 miliona KM, te Mađarske i Italije…

Trgovinski deficit poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH u prošloj godini iznosio je 3,3 milijarde KM i veći je za 34 odsto u odnosu na deficit iz 2021. godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom lani iznosila 25 odsto, rečeno je Srni u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prošloj godini iznosio je oko 1,1 milijardu KM /šest odsto ukupnog izvoza/, što je više za 15,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio više od 4,4 milijarde KM /15,2 odsto ukupnog uvoza/, što je više za 28,7 odsto nego u 2021. godini.

Vrijednosno, najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH lani čine jestiva biljna ulja – 14 odsto, slijede mlijeko, razni mliječni proizvodi, jaja, te voće i orašasti plodovi 11 odsto.

Slijede prerađevine od mesa i riba – dest odsto, proizvodi na bazi žitarica i brašna, keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi – 9,6 odsto, te bezalkoholna i alkoholna pića 7,9 odsto.

Uvozom vrijednosno najviše učestvuju bezalkoholna, alkoholna pića i voda 10,5 odsto, meso 9,7 odsto, razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani 8,8 odsto, žitarice 7,8 odsto, te proizvodi na bazi žitarica i brašna, keksi i vafli 6,9 odsto, navedeno je u analizi Spoljnotrgovinske komore.

Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi BiH najviše su se izvozili u EU – 46 odsto, zatim u zemlje Cefte 42 odsto, u Tursku tri odsto, zemlje Efte dva odsto, dok se u sve ostale zemlje izvozilo sedam odsto ovih proizvoda.

BiH je najviše izvozila u Srbiju – oko 201,7 miliona KM, u Hrvatsku oko 191,5 miliona KM, Crnu Goru oko 113,6 miliona KM, Sjevernu Makedoniju 98,6 miliona KM, te Austriju oko 77 miliona KM.

Najviše je uvoženo iz Srbije oko 1,1 milijardu KM, Hrvatske oko 994,6 miliona KM, Slovenije oko 333,5 miliona KM, te Mađarske i Italije oko 288,7 miliona KM, odnosno 246,2 miliona KM.

ZABILJEŽEN RAST IZVOZA ŠEĆERA, SUNCOKRETOVOG ULJA I MESA PERADI

“Analizirajući ukupan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, najveći rast izvoza u 2022. u odnosu na 2021. godinu, bilježi se kod kategorije proizvoda šećeri i proizvodi od šećera, konkretno kod proizvoda bijeli šećer”, ističu iz Komore.

Bijelog šećera količinski je prošle godine izvezeno 15,5 puta više nego 2021. godine, /lani 26.908 tona, a prethodne 1,737 tona/, a vrijednosno 26,4 puta /2022. godine 39,6 miliona KM, a 2021. 1,5 miliona KM/.

“Lani je zabilježen značajan rast uvoza sirovog šećera od šećerne trske za rafinisanje – 133.616 tona u vrijednosti od 158,6 miliona KM, te se bilježi rast od 359 odsto u odnosu na godinu ranije kada je uvoz iznosio 49.988 tona u vrijednosti od 34,6 miliona KM.

Možemo reći da je rafinerija šećera u BiH svojim kapacitetima obezbijedila značajne proizvođačke i izvozne rezultate“, ističu iz Komore.

Značajan rast izvoza kako vrijednosno tako i količinski bilježi rafinisano jestivo suncokretovo ulje i to 80,5 odsto, gdje je izvezeno 31.978 tona u vrijednosti od 116,1 miliona KM, za razliku od 2021. kada je izvezeno 27.703 tone u vrijednosti od 64,3 miliona KM.

“Rast izvoza vrijednosno i količinski bilježi se kod mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, prvenstveno mesa peradi 178 odsto, ali ako analiziramo dublje ovu kategoriju proizvoda bilježi se pad i količinski i cjenovno kod sljedećih proizvoda – goveđe meso, svježe ili rashlađeno 65,35 odsto, goveđe meso smrznuto 98,13 odsto, kobasice i slični proizvodi 5,34 odsto, konzervirani proizvodi 12,98 odsto, te jaja za preradu 19 odsto”, navodi se u analizi.

Iz Komore ističu da su jaja jedan od rijetkih grupa proizvoda gdje se u prošloj godini bilježi pokrivenost uvoza izvozom skoro 100 odsto, te dodaju da je rast izvoza zabilježen kod alkoholnih i bezalkoholnih pića, prvenstveno pivo 46,4 odsto, hrane za životinje, i to prvenstveno uljane pogače za ishranu stoke 22,6 odsto.

SMANJEN IZVOZ SMRZNUTE MALINE – RAST UVOZA ŽITARICA, PRERAĐEVINA POVRĆA

Kada je riječ o padu izvoza, u analizi je navedeno da ne može da se ne spomene smrznuta malina, kao jedan od vodećih izvoznih proizvoda, čiji je izvoz lani iznosio 5.464 tone, u vrijednosti od 52,9 miliona KM, što je manje za 41,3 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Na ovakvo `krizno stanje` uticalo je mnogo faktora. Jedan od njih bio je da su se nakon naglog skoka cijene maline u 2021. poljoprivrednici u mnogim zemljama, čak i onim gdje se do tada malina nije komercijalno uzgajala, masovno zainteresovali za njen uzgoj pa je došlo do njene hiperprodukcije.

U analizi se navodi da je tako visoka cijena dovela do smanjenja potrošnje.

Iz Komore ističu da je i rusko-ukrajinska kriza takođe uticala na smanjen izvoz, jer su ukrajinski proizvođači malina zbog straha od eskalacije sukoba i krize energetske infrastrukture u zemlji požurili sa velikom prodajom visokokvalitetne zamrznute maline u zemlje EU po nižim cijenama.

Tako su u nezavidan položaj stavili domaće proizvođače kao i proizvođače malina iz Srbije.

Osjetan pad izvoza, kako vrijednosno tako i količinski, bilježe žitarice, prvenstveno pšenica 54,9 odsto, te voće i orašasti plodovi, a zabilježeno je i takozvano prividno povećanje, gdje je vrijednosno došlo do povećanja izvoza, zbog rasta vrijednosti izvoza, dok je količinski taj izvoz u padu i to mlijeka i mliječnih proizvoda.

Izvezeno je 13.000 tona manje mlijeka i mliječnih proizvoda u odnosu na 2021. godinu, a u strukturi proizvoda koji bilježe pad na prvom mjestu nalazi se UHT sterilizovano mlijeko čiji je pad iznosio 22,5 odsto, maslac i mliječni namazi 18,66 odsto, te sir 13,97 odsto.

Rast uvoza vrijednosno i količinski u prošloj godini u odnosu na godinu ranije zabilježili su nerafinisani šećeri od šećerne trske, uljarica, žitarica, prerađevina od povrća, ribe, te sadnica voća i povrća.

BUDUĆNOST PROIZVOĐAČA U RAZVOJU KVALITETA PROIZVODA

Iz Komore ističu da je globalna kriza koja je zahvatila svjetsku ekonomiju pokazala kako je sektor proizvodnje hrane najvažniji ali i najosjetljiviji, a zajedno sa inflacijom i nestašicom mnogih inputa u proizvodnji imala je negativne učinke na gotovo sve proizvođače ovog sektora.

“Kako u ovoj godini tako i u prethodne dvije, sa početkom pandemije virusa korona, ovaj sektor je bio prvi na udaru, kako zbog nestašice inputa za primarnu proizvodnju, nestašice sirovine, tako i poskupljenja energenata, repromaterijal, ambalaže, što je dovelo na kraju i do poskupljenja krajnjeg proizvoda”, navedeno je u analizi.

Iz Komore ističu da bez proizvodnje strateških proizvoda nijedna zemlja nije ekonomski potpuna, kao i da je za njihovu proizvodnju potrebno unaprijed i planski obezbijediti sve potrebne inpute za učesnike u lancu proizvodnje.

“Činjenica je da je proizvodnja hrane zapravo strateška proizvodnja za svaku državu. Proizvođači iz BiH trebaju se okrenuti povećanju proizvodnje, u cilju zadovoljenja potreba domaćeg tržišta, onih proizvoda za koje već postoje proizvođački i prerađivački kapaciteti”, navode iz Komore.

Time bi se smanjio uvoz sirovine, koji je vrlo često pravdan činjenicom da na BiH tržištu nema dovoljne proizvodnje sirovine te da primarna proizvodnja teško prati kapacitete prerađivačke industrije.

“Sagledavajući proizvodnju hrane u BiH i njene mogućnosti, te učešće i ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni, jasno je kako je budućnost proizvođača, pored snabdijevanja domaćeg tržišta, u razvoju kvaliteta proizvoda a ne kvantiteta.

Razvoj kvalitetnijeg i skupljeg proizvoda znači biti konkurentan na domaćem ali i ino tržištu”, zaključuju iz Komore.