Prema podacima Evrostata, na kraju drugog tromjesečja ove godine u EU je bilo oko 19,2 miliona zaposlenih na određeno vrijeme, dok ih je krajem prošle godine bilo 22,2 miliona. To znači da se u prvoj polovini ove godine broj zaposlenih na određeno vrijeme u EU smanjio za oko tri miliona ili za više od 13 odsto. To je ujedno i grupa koja je široko zastupljena u firmama u Srbiji, mada ne treba zaboraviti da u Srbiji nikada nije bila manja nezaposlenost.
Podaci pokazuju i da je pao udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih, i to sa 11,6 odsto, koliko je iznosio krajem prošle godine – dakle, prije izbijanja korona krize – na 10,2 procenta sredinom ove godine, nakon proljećnog zaključavanja privrede. Istovremeno, stopa nezaposlenosti u EU porasla je sa 6,5 odsto, koliko je iznosila krajem 2019. godine, na 7,1 odsto krajem juna ove godine.
Kako analitičari objašnjavaju, ovakvi podaci ne bi trebalo da čude. Naime, poslodavcima je teško da se izbore sa okolnostima u kojima su se našli usljed uticaja krize. Činjenica je, kako objašnjavaju, da kada stane tražnja, što se desilo već tokom zaključavanja privreda u prvom talasu zaraze, staje i proizvodnja, a tada staje i potreba za ljudima.
U tim trenucima, kako kažu, lakše je raskinuti labavije ugovore, najčešće honorarne ili ugovore na određeno, kao i sa onim radnicima sa relativno kratkim radnim stažom, piše Blic.
Jasno je, prema riječima Dragoljuba Rajića, konsultanta iz Mreže za poslovnu podršku, da se u takvoj situaciji vlasnici preduzeća trude da na različite načine zadrže radnike koji im najviše znače, odnosno one koji su kvalifikovani za rad, ali da će svakako gledati i prioritete.
“Firme, a naročito one u proizvodnom sektoru, kada se suoče sa smanjenim prihodima i potrebom da ‘režu’ troškove, uglavnom se trude da sačuvaju iskusne, kvalitetne i obučene radnike, jer će im kasnije takvi najviše i trebati, a uvijek ih je teško naći na tržištu rada”, naveo je Rajić. Kako je istakao, zadržavanje posla u narednom periodu biće neizvjesno i onima koji su zaposleni za stalno, jer će firme morati da zatvaraju sektore u kojima nemaju narudžbine. Rajić je dodao da su već tokom oktobra, a da će i tokom novembra mnogi hoteli biti primorani da se zatvore, te će zbog toga ostaviti samo zaposlene one koji će bazično održavati prostorije.
“Postoji slučajeva da od 200 ljudi koji rade u hotelima, ostane svega njih 15 da radi. Nema tu druge, troškovi su veliki, a nemaju dovoljno prihoda da budu na ‘zelenoj grani’, odnosno teško im je i da budu održivi”, kaže sagovornik. U Evrostatovom izvještaju najveći rizik od privremenog otpuštanja u Evropi utvrđen je u ugostiteljskom sektoru i sektoru prehrane.
Unija poslodavaca Srbije upozorila je prije neki dan da će krajem ove i početkom sljedeće godine nastupiti težak period za firme koje su koristile državnu pomoć jer tada ističe rok u kojem nisu smjele da otpuštaju zaposlene.
“Ove godine su firme opstajale, a zaposleni bili pošteđeni gubitka posla zahvaljujući podršci države. Gdje će se ostajati bez posla, u velikoj mjeri zavisiće od djelatnosti. Najteže će biti u turizmu i ugostiteljstvu”, rekao je počasni predsjednik Unije Nebojša Atanacković.
Poslodavci predlažu Vladi nove mjere za pomoć
Unija poslodavaca Srbije je zajedno s Privrednom komorom Srbije predložila Vladi Srbije pet mjera za pomoć privredi u uslovima nastavljene krize zbog pandemije.
Unija i Komora predlažu da se PDV u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva za hranu i piće smanji na deset odsto, da se odloži plaćanje poreza i doprinosa na zarade ili da se one u sektoru malih i srednjih preduzeća djelimično otpišu.
Jedan od prijedloga jeste i da se obustavi uvođenje novih taksi i dažbina na državnom i lokalnom nivou.
