Trnovit put do posla: U Srpskoj na birou doktori nauka, magistri i masteri – evo iz kojih struka

23.02.2025. | 18:15

Bez posla u Republici Srpskoj na kraju prošle godine prema podacima Zavoda za zapošljavanje Srpske bilo je 18 doktora nauka, 35 magistara i 401 osoba sa masterom.

Gledajući po strukama, iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, među doktorima nauka koji su na birou najviše ih je iz struke finansijski radnici i ekonomisti, i to njih 10. Takođe, preostalih osam nezaposlenih doktora nauka je iz sljedećih struka: poljoprivreda, šumarstvo, te turizam, ugostiteljstvo i srodni, pravo, a tu su i pedagozi i andragozi – biologija, pedagozi i andragozi – filozofija, radnici prirodnih nauka – geografija i radnici prirodnih nauka – ekologija.

“Ukupan broj prijavljenih magistara na evidenciju nezaposlenih Zavoda, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, iznosio je 35 nezaposlenih lica, od kojih je 14 magistara u struci finansijski radnici i ekonomisti”, kažu u Zavodu.

Osim pomenutih 14 magistara, bez posla su bila i po dva magistra u strukama poljoprivrednici, pravnici, društvene nauke – politolog i umjetnici – dizajneri.

Po jedan magistar na birou je iz mašinskih struka, ali i kategorije građevinari, tekstilci, prerađivači hrane i srodni, pedagozi i andragozi – engleski, pedagozi i andragozi – ruski, radnici prirodnih nauka – ekologija, društvene nauke – komunikolog, društvene nauke – odnosi s javnošću, društvene nauke – sociolog, umjetnici – vajari, slikari, grafičari, socijalni radnici i inženjer menadžer.

Bez posla na kraju prošle godine bilo je i mnogo osoba sa masterom, tačnije 401, a iz 12 struka bilo je više od po 10 radnika bez posla.

Tako je bilo nezaposleno 50 mastera iz struke finansijski radnici i ekonomisti, 28 pravnici, 22 poljoprivrednici, 21 društvene nauke – psiholog, 15 zdravstveni radnici – farmaceuti, 14 pedagozi i andragozi – engleski, a isto toliko iz struke zdravstveni radnici – stomatolozi. Na birou je bilo i 13 mastera iz struke pedagozi i andragozi – razredna nastava, po 12 iz struka hemičari i prerađivači hrane i srodni, te po 10 iz struka električari i energetičari i zanimanja raznih djelatnosti – menadžeri.

Ranije nabrojani sa masterom čine više od polovine od ukupnog broja osoba s masterom, a koji se nalaze na birou.

Osim njih, na ovoj listi su i informatičari, razni umjetnici, istoričari, defektolozi i drugi.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da imamo fakultete koji su oslonjeni na privredu i koji školuju djecu za privredu, međutim sami studenti se rijetko odlučuju da upisuju takve fakultete.

“Koliko ja vidim, oni fakulteti koji bi bili potrebni za privredu veoma malo se upisuju, a to su tehnički fakulteti. Pratio sam upis prošle godine, smanjuje se broj djece koja se odlučuju za tehničke fakultete, a privreda u ovom trenutku ima veliki nedostatak inženjerskog kadra”, kaže Škrebić i dodaje da su upravo tehnički fakulteti potrebni za privredu i razvoj privrede.

On dodaje da stalno dolazimo u poziciju da imamo određen broj nezaposlenih ljudi koji traže posao i ne mogu da ga nađu.

“S druge strane, kada počnemo od nekvalifikovanih radnika, pa do visokokvalifikovanih, odnosno ljudi sa visokom stručnom spremom, apsolutno je nedostatak svih profila kako radnika, tako i programskog kadra”, ističe Škrebić i dodaje da je jedan od razloga neusklađenost plana upisa sa zahtjevima privrede, posebno u srednje škole.

Kako navodi, potrebno je ući u srž problema kako bismo došli do rješenja.