Uvezeno skoro 231.000 kilograma: Bijeli luk iz Albanije i Kine potisnuo domaći rod
03.08.2023. | 12:32Da se mali broj poljoprivrednika u Srpskoj odlučuje za proizvodnju bijelog luka, pokazuje podatak da je u BiH za pola godine uvezeno skoro 231.000 kilograma ovog povrća, što je za oko 37 tona više nego u istom periodu lani. Oni koji su se ipak odlučili za proizvodnju kažu da su zadovoljni kvalitetom i rodom.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za šest mjeseci ove godine uvezen je bijeli luk u vrijednosti od 559.925 KM. Najviše ga je stiglo iz Albanije i to 49.456 kilograma u vrijednosti od 164.114 KM. Osim toga, bijeli luk je na domaće tržište stizao još i iz Egipta, Kine, Turske, Španije, Sirije, Srbije, Italije i Holandije.
U istom periodu prošle godine BiH je uvezla 194.090 kilograma bijelog luka, čija je vrijednost 494.001 KM. Podaci pokazuju da je i tokom tog perioda najviše uvezeno iz Albanije u količini od 53.239 kilograma u vrijednosti od 166.414 KM.
Domaći proizvođači bijelog luka kažu da je za proizvodnju trebalo više novca nego prije, jer su cijene đubriva i repromaterijala znatno skočile.
– Proizvodnja je skuplja nego prije, a zasijao sam ga na površini od oko dva dunuma – rekao je za “Glas Srpske” Dragan Jelčić iz Kukolja kod Srpca.
Dodao je da je lani sijao veće površine, ali da je od tada sve poskupjelo.
– Bez obzira što je riječ o kvalitetnom luku koji nije prskan hemijom, kada se dođe do faze prodaje, kupce moramo bukvalno moliti da kupe. Rod je dobar, ali nam je problem plasman i prodaja – rekao je Jelčić. Dodao je da je cijena već 25 godina ista – pet maraka po kilogramu.
Petar Šolak na porodičnom imanju u Gerzovu nadomak Mrkonjić Gradu bijeli luk uzgaja na četiri dunuma.
– Nismo još izvadili sve količine, ali ono što jesmo rod je dobar. Izvađena je malo ranije vrsta – bosut, a našu domaću vrstu vadili smo oko Ilindana – rekao je Šolak.
Kiše koje su proteklih mjeseci danima padale, kako kaže, nisu značajno uticale na kvalitet, a cijena će biti 15 KM po kilogramu.
– Potražnja je dobra, jer svako traži domaće i zdravije, ali generalno proizvodnja je skuplja nego prije. Na primjer, sjemenski luk bosut je bio 18 KM po kilogramu, a do prije nekoliko godina devet KM – rekao je Šolak.
Predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske Darko Ilić kaže da se u Srpskoj generalno proizvode manje količine bijelog luka, od čega najviše u Hercegovini.
– Mi ovdje nemamo, a nismo nikada ni imali tu tradiciju sadnje bijelog luka. Bilo je tu pokušaja kada je neka ekstremno visoka cijena, pa su ljudi pokušavali da sade bijeli luk, međutim nismo nikada ovladali tom tehnologijom – rekao je Ilić.
Grad
Što se tiče crvenog luka, Darko Ilić kaže da je u nekoliko sela on skoro sav uništen od grada.
– Imamo još neke količine prekozimskog luka koji je dobar i koji se vadi, ali ovoga za jesen će biti “žestok” manjak – rekao je Ilić.
