Uzgoj ljekovitog bilja garantuje dobru zaradu

27.06.2020. | 12:13

Sakupljanju ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva, kao i njihovom plantažnom uzgoju i preradi iz godine u godinu okreće se sve veći broj proizvođača, ali potencijali koje Srpska ima po tom pitanju ni izbliza nisu iskorišćeni iako ti poslovi garantuju dobru zaradu.

Jedna od najprofitabilnijih grana poljoprivredne proizvodnje zajedno sa organskim uzgojem je, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, sakupljanje ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva kao i njihova plantažna proizvodnja.

Dodaju da znatne količine hrane iz prirode propadaju ili ostaju neiskorišćene, a njihovim branjem te kasnije industrijskom preradom mogao bi se povećati priliv novca u republički budžet, te pomoći razvoj domaće ekonomije.

– Područje Srpske raspolaže ogromnim prirodnim resursima, koji obuhvataju raznovrsno samoniklo ljekovito bilje, šumske plodove i gljive, koje bi trebalo da iskoristimo i pretvorimo u profit, naročito što su proizvodi koji se dobijaju njihovom preradom izuzetno traženi na inostranom tržištu i veoma skupi – istakla je Dragana Zec iz Odjeljenja za biljnu proizvodnju Ministarstva poljoprivrede.

Prema njenim riječima Srpska po svom geografskom položaju, klimi, zemljištu te bogatoj tradiciji ima vrlo pogodno područje za sakupljanje i gajenje ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, šumskih plodova i gljiva.

– Posljednjih godina je poraslo interesovanje za sakupljanjem i plantažnim uzgojem bilja, jer se sve češće koristi kao sirovina u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, ali mogućnosti koje imamo po pitanju tih prirodnih resursa su daleko veće od trenutne proizvodnje – pojašnjava Zec. Ističe da je moguće sakupljati više od 200 biljnih vrsta koje su izuzetno korisne poput kadulje, kantariona, hajdučke trave, breze, smrče, matičnjaka, ali i šumskih plodova kao što su šipurak, borovnica, kupina, divlja jabuka. Tu su i razne vrste gljiva lisičarka, vrganj, crna truba i smrčak, koje imaju izuzetno ljekovito dejstvo.

– Sakupljanjem ljekovitog bilja i šumskih plodova te plantažnim uzgojem bavi se oko 130 proizvođača u Srpskoj. Plantažna proizvodnja bilja na velikim površinama daleko je zahvalnija, jer bi nekontrolisano ubiranje pojedinih divljih vrsta iz prirode moglo da ugrozi njihov opstanak i osiromaši prirodno bogatstvo – kazala je Zec.

Dodala je da se ljekovito bilje u RS sije na oko 250 hektara, te da se uglavnom radi o organskoj proizvodnji.

– Domaći proizvođači najčešće siju kamilicu, neven, smilje, lavandu, koprivu a u posljednje vrijeme i šipurak. Na tržište plasiraju prerađene proizvode u vidu čaja, krema, eteričnih ulja, kupki, losiona, sapuna, sušene jabuke-čipsa, sušene i smrznute borovnice, kupine, kao i gljive u prahu od čega samo mali dio ostaje na tržištu Srpske i BiH, jer se većina izvozi u zemlje Evropske unije, Kanadu, Indiju, SAD – navela je Zec.

Podsticaji

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da proizvođači koji se bave sakupljanjem bilja, šumskih plodova i gljiva, te njihovom proizvodnjom i preradom ostvaruju pravo na podsticaje. Pored premije za proizvedeno i prodato ljekovito i aromatično bilje, tu su podsticaji i za kapitalne investicije.

– Pravo na premiju za proizvedenu heljdu, aromatično i ljekovito bilje, osim čajeva, ostvaruju korisnici podsticaja koji u toku godine zasiju najmanje pola hektara zemljišta. Premija se ostvaruje za šipurak, kamilicu, smilje, bosiljak, nanu, ruzmarin, lovor, maslačak, koprivu, pčelinju ljubicu i muskatnu salviju. Maksimalan iznos premije po korisniku je 10.000 KM – rekli su u resornom ministarstvu.

 

Izvor:(Glas Srpske)