Višković nakon posjete “Mladegs paku”: Vlada će pomoći da se zaokruži proces proizvodnje
18.04.2022. | 17:08Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas nakon posjete fabrike “Mladegs pak” u Prnjavoru da će Vlada Srpske pomoći ovom porodičnom preduzeću da zaokruže proces proizvodnje, te zahvalio domaćinima za to što su prepoznali kako Srpska može dalje da se razvija.
Višković je naveo da se “Mladegs pak” ovim poslom počeo djelimično baviti prije ratnih dešavanja na prostoru BiH, ali da su u ozbiljan invsticioni ciklus ušli poslije 2000. godine.
“Mladegs pak” danas na godišnjem niovu prihoduju 27 miliona KM, a skoro 50 odsto je van prostora BiH, jer izvoze širom Evrope.
Višković je naveo da je primarna proizvodnja ovog preduzeća kečap, a da je poskupljenje sirovina koje uvoze, kao i poskupljenje transporta natjeralo ovu firmu da ide u pravcu vlastite proizvodenje, te su se obratili Vladi Srpske.
“Već smo na protekloj sjednici Vlade Srpske donijeli odluku da pokrenemo pitanje izdavanja koncesije ovom privrednom subjektu na nekih 130 hektara u Prnjavoru”, rekao je premijer.
On je pojasnio da će preduzeće uz dodatna ulaganja, jer su za tu proizvodnju potrebne specifične mašine, odnosno kombajni za sabiranje paradajza, proširiti i zaokružiti proces proizvodnje.
“To omogućava ne samo ovom privrednom subjektu, nego i budućim kooperantima koji žele da sarađuju sa njima da mogu učestvovati u procesu proizvodnje. Moraju raditi na parcelama koje se mjere hektarima, da bi se sva potrebna mehanizacija mogla upotrijebiti. Oni žele da investiraju i u nabavku te opreme, nove pogone”, naveo je Višković.
Prema njegovim riječima, sve to je značajna investicija, ali se to ne mjeri samo u novčanom iznosu.
“Vrijednost ove investicije je što se zaokružuje proces proizvodnje, od samog repromaterijala do gotovog proizvoda, koji se onda plasira na probirljivo evropsko tržište. To je cilj Republike Srpske i Vlade Srpske”, naglasio je Višković.
On je zahvalio domaćinima za to što su prepoznali kako Srpska može dalje da se razvija, a to je da ima što više domaćih gotovih proizvoda, “koji su u punom obliku proizvod Srpske, od parcele na kojoj se zasije do gotovog proizvoda”.
Višković je rekao da je iznenađen lepezom proizvoda koji se tu rade, kao što je 50 vrsta čajeva sa svih područja, pod brendom “Bonito”.
Mladen Pratljačić, koji radi na izvozu proizvoda, rekao je da je situacija u firmi dobra, ali da je sve teže jer su lanci nabavke pokidani i cijene svakodnevno rastu, te da se prilagođavaju situaciji.
On je naveo da ovo preduzeće ima oko 180 radnika i dnevno proizvode 54 tone kečapa te 20-ak tona ostalih proizvoda.
“BiH nam je osnovno tržište, tu nastupamo sa svojim brendom, a puno izvozimo proizvoda pod privatnom robnom markom za Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju, Češku, Mađarsku, Slovačku, Bugarsku, Rumuniju, Finsku, Švajcarsku, sada se uključuje Španija, uskoro i Holandija”, naveo je on.
Pratljačić je ponovio da je trenutno najveći problem cijena i nabavka sirovina, kao što su šećer, skrob.
On je rekao da, uprkos tome, moraju da šire proizvodnju, jer se pojavljuju neki novi kupci i novi ugovori.
“Potreban nam je kapacitet, valjda će se ovo smiriti. U neko dogledno vrijeme ćemo i sami pokrenuti proizvodnju nekih sirovina, nadamo se najboljem”, rekao je Pratljačić.
Prema njegovim riječima, vrijednost investicije je oko četiri miliona evra samo za proizvodnju kečapa, plus hala oko milion evra.
“Znači oko pet miliona evra proizvodnja kečapa, majoneza, senfa i imamo novu investiciju, zanavljamo praškaste proizvode, tu dolazi negdje oko šest sedam mašina i tu negdje oko milion i po evra”, rekao je on i napomenuo da su dobili podsticaje od Vlade Srpske za kapitalne investicije.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić, koji je sa Viškovićem posjetio ovo preduzeće, istakao je da je stav Ministarstva da nema smisla podržavati samo primarnu poljoprivrednu proizvodnju, nego i prehrambeni segment, tako da se obezbjeđuju dodatna sredstva i za investicije.
“Cilj nam je da što više sirovina oni obezbijede na domaćem tržištu i zato i želimo da uvežemo naše primarne poljoprivredne proizvođače sa fabrikama koje se bave preradom. Naravno, ne možemo sve da proizvedemo, ali možemo većinu toga”, kaže Pašalić.
On je naveo da će do kraja godine ovom preduzeću obezbijediti 130 hektara koncesionog zemljišta, gdje će oni moći da organizuju svoju proizvodnju i neće više u toj mjeri zavisiti od uvoza.
