Za BiH nema kriptozime
10.12.2022. | 08:00Pad vrijednosti gotovo svih kriptovaluta na svjetskim tržištima još nije alarmantan i ukoliko ne bude nekih novih nepredvidljivih okolnosti koje su pratile ovu godinu, do oporavka bi moglo doći tokom naredne godine.
Istakao je ovo za “Glas Srpske” zamjenik direktora i rukovodilac sektora informaciono-tehničke podrške i razvoja prve i najveće kriptomjenjačnice u BiH – BSH, Boris Majstorović, komentarišući posljednje potrese na ovom tržištu koji su doveli do strmoglavog pada vrijednosti kritpovaluta tokom ove godine, gurajući u provaliju i moćni bitkoin sa 83.000 dolara na oko 17.000.
Šta je glavni razlog, da li je to samo zbog domino efekta i pada jedne od najvećih kriptoberzi (FTX), za koju neki tvrde da je u osnovi bila Ponzi šema, ili ima još nekih faktora?
Majstorović odgovara da je ovakvih i sličnih kriza, koje su karakteristične i za sva ostala tržišta, bilo i u prethodnom periodu, gotovo svake četvrte godine, te da je bankrot FTDž-a samo dio te slagalice.
– Sada je do toga došlo zbog rata u Ukrajini, energetske i finansijske krize, inflacije i podizanja referentnih kamatnih stopa. Sve to, zbirno gledajući, negativno se odrazilo i na kritotržište, baš kao i na ono hartija od vrijednosti. Situaciju su dodatno zakomplikovali bankroti četvrte po veličini kriptoberze na svijetu, ali i jedne od platformi za pozajmljivanje novca. Domino efekat je bio neminovan. I pored svega, mislim da nema mjesta panici te da će, kako svijet bude izlazio iz ove globalne krize i kada dođe do opravka privrede od recesije i pada inflacije, i ono ponovo stati na čvrste noge, što bi, prema mom mišljenju moglo biti tokom naredne godine – kaže Majstorović.
Dodaje da ne treba zaboraviti pomenuti ni da se ovo tržište u nekom prethodnom periodu ponašalo sasvim atipično od ostalih, što se promijenilo u posljednje vrijeme, te da se i ono počelo ponašati kao i tržište hartija od vrijednosti, reagujući na sve moguće spoljne faktore.
Navodi i kako je vrijednost kriptotržišta tokom ove godine pala za oko 65 odsto, što se onda, naravno, reflektovalo i na domaće, ističući kako su kriptovalute uvijek bile visokorizične, visokovolatilne i zbog toga atraktivne za ulaganje. Otkriva da je, iako je došlo do pada prometa na domaćem tržištu kriptovaluta za oko 50 odsto, pa samim tim i prihoda, i dalje prisutna ogromna zainteresovanost građana.
– I pored svega, došlo je do povećanja broja onih koji učestvuju u ovoj trgovini. Prema nekim podacima, tri odsto građana BiH trenutno učestvuje u kriptotrgovini, što je negdje oko 100.000 ljudi. Prvo su to samo bili zaljubljenici u IT tehnologije i frilenseri. Danas nema više pravila, pa nam se tako javljaju i domaćice, ali i dosta pravnih lica. Sve više je i mladih ljudi. Trenutno na našoj berzi imamo 15.000 aktivnih korisnika, a nedavno sam saznao i podatak da na jednoj od najvećih svjetskih berzi ima registrovano čak 84.000 ljudi iz BiH. I taj broj stalno raste – poručuje Majstorović.
“Rudari” bez posla
Prema riječima Majstorovića, ova godina je bila izuzetno loša što se tiče i rudarenja kriptovaluta, jer taj “klasični” oblik dobijanja kriptovaluta polako odlazi u istoriju. Kako je pojasnio, uvodi se novi sistem, koji je isključivo vezan za servere, što je urađeno kako zbog veće brzine, tako i zbog veće isplativosti, ali i kritika zbog velike potrošnje električne energije.
