Zabrinjavajući podaci: Za godinu dana izvoz smanjen za 700 miliona
10.07.2024. | 10:11Bosna i Hercegovina je u šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle smanjila izvoz za čak 700 miliona KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Tako se u ovim podacima navodi da je za polovinu godine uvezeno proizvoda za 14.966.435.823 KM, dok je izvezeno robe za 8.269.069.601 KM.
Spoljnotrgovinski deficit je u šest mjeseci ove godine iznosio oko 6,7 milijardi KM.
U istom periodu prošle godine uvoz je iznosio 15.021.103.025 KM, a izvoz 8.968.123.667 KM.
Ovo znači da je uvoz BiH za godinu dana manji za nekih pedesetak miliona KM.
Ipak, ono što najviše brine jeste to da je izvoz manji za oko 700 miliona KM, što znači da se privreda Bosne i Hercegovine nalazi u velikim problemima.
Najviše proizvoda smo uvozili iz Hrvatske, i to za 2.839.467.728 KM.
Slijedi uvoz iz Srbije za 1.975.262.186 KM, pa Njemačke za 1.295.600.580 KM.
Sa druge strane, Bosna i Hercegovina je u šest mjeseci ove godine najviše proizvoda plasirala u Njemačku i to za 1.419.330.275 KM, pa Hrvatsku za 1.357.298.298 KM, te Srbiju za nešto više od milijardu KM.
Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, istakao je da su ovi podaci svakako zabrinjavajući.
“Smanjenje izvoza može se direktno povezati sa smanjenom potražnjom iz Evrope, uzrokovanom ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini. Očekivano je da će se ovaj trend negativno odraziti na privredu BiH. Pad izvoza znači manje prihoda za domaće kompanije, što može dovesti do smanjenja proizvodnje i potencijalno do otpuštanja radnika”, naglasio je Pepić.
Takođe, veći deficit u razmjeni robe i usluga, kako ističe, može dodatno opteretiti već krhki ekonomski sistem.
“Privreda BiH će se suočiti sa dodatnim izazovima, uključujući potrebu za diverzifikacijom tržišta i povećanjem konkurentnosti domaćih proizvoda. Vlada i privredni subjekti moraju hitno djelovati kako bi ublažili ove negativne trendove. Potrebne su strategije za otvaranje novih tržišta, unapređenje kvaliteta proizvoda i povećanje ulaganja u inovacije i tehnologije. Samo koordinisanim naporima svih ekonomskih aktera možemo očekivati poboljšanje u narednom periodu”, naglasio je Pepić za “Nezavisne novine“.
Ekonomista Saša Stevanović kaže da je nastavak pada našeg izvoza u EU više odraz krize u Evropi nego nekog gubitka naše konkurentnosti.
“Naš izvoz je rastao tri godine, ali sada pada, i to ne zbog lošeg rada domaćih izvoznika, već što EU ima problem, a javljaju se i nova tržišta. Znamo da je 70 odsto našeg izvoza u Evropsku uniju. Tražnja Evrope pada zbog loših ekonomskih politika Evrope. Činjenica je da će Evropa biti jedini kontinent koji će imati depopulaciju, što je pokazatelj buduće tražnje. Takođe, Evropa inovativno zaostaje za Kinom i SAD”, objasnio je Stevanović.
Ono što budi nadu, ističe on, jeste to da je ova ekonomska situacija loša i uvijek kada je loše, dođe nešto dobro.
“Posljednjih deset do 15 godina ukazuje na loše performanse. Ako Evropa ne želi jeftinije sirovine, platiće ih skuplje, vjerovatno od posrednika koji će zaračunati posredničku proviziju. Previše birokratizovani model, model koji ne preuzima rizike, model koji ne brine o stanovništvu, koji uvodi protekcionizam je, ako ćemo posmatrati ekonomsku istoriju, pogrešan model, model koji ne može da traje. Pitanje je promjene u ekonomskom modelu, modelu koji uvažava ekonomsku moć zemalja svijeta, koji uvažava ponašanje najvećih ekonomija svijeta Kine i SAD”, zaključio je Stevanović.
