Zatvaranje donijelo nove otkaze: Korona ostavlja sve teže posljedice na privredu BiH

27.11.2020. | 08:29

Situacija izazvana korona virusom, koja je postala sve ozbiljnija sa dolaskom jeseni, ostavlja sve teže posljedice na privredu BiH, a zabilježeni su i novi otkazi kao posljedica otežanog poslovanja, nerijetko i usljed “lockdowna”, odnosno zatvaranja, u brojnim evropskim zemljama.

Recimo, kako je potvrđeno, brojni prevoznici u BiH primorani su na gašenje firmi, te samim tim veliki broj radnika ostao je bez posla.

Da situacija nikad nije bila gora po prevoznike, potvrdio je Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, koji kaže da mnogi prevoznici gase svoje firme

“Otpuštaju vozače, mnogi kamioni su parkirani u dvorištima firmi. Posla nema ni blizu kao što je bilo” rekao je Grbić za Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, većina firmi radi samo sa 20 do 30 odsto kapaciteta. Pogotovo, kako kaže, pad bilježe kada je riječ o plasmanu robe prema zemljama EU, kao što su Italija i Austrija.

“Bukvalno nema nikakve ekonomske opravdanosti, niti pomoći od nadležnih institucija u RS, ni u BiH”, dodao je Grbić.

Kako Grbić ističe, pitanje je kad će doći do poboljšanja situacije za prevoznike, pogotovo jer nije bilo pomoći od nadležnih institucija.

“Od kako je pandemija krenula, čekalo se na graničnim prelazima u konvojima, i to po sedam-osam dana, pa smo tad tražili da uđemo u paket pomoći Vlade kako ne bismo otpuštali vozače, koji sada odlaze u zemlje EU, ne više u Sloveniju, već Njemačku i Austriju”, rekao je Grbić.

Da su u problemu i ugostitelji, potvrdio je Zlatan Tatić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeca”, koji dodaje da je veliki broj ugostiteljskih objekata zatvoren.

“Svaki dan se sve više zatvaraju lokali, kako u Banjaluci, tako i širom Srpske. Ranije su otpuštani radnici i njihov broj je sveden na minimum, ali i tako se nije moglo opstati, pa je veliki broj ugostitelja bio primoran da zatvori lokale”, rekao je Tatić.

Bez pomoći nadležnih institucija, kako Tatić kaže, zima se neće moći preživjeti.

“Nije bilo nikakve pomoći, iako mi kao udruženje pokušavamo doći do pomoći sa više strana. Bez pomoći nadležnih teško će se opstati. Ko preživi do marta, pričaće”, istakao je Tatić.

Da je od početka pandemije oko 40.000 radnika ostalo bez posla u Federaciji BiH, potvrdio je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

“Najveći broj tih radnih mjesta jeste u oblasti hotelijerstva, trgovine i turističkih organizacija. Takođe znatan broj firmi koje se bave izvozom prinuđen je na podjelu otkaza”, rekao je Šatorović.

Kako Šatorović kaže, izostala je podrška izvršne vlasti u FBiH u smislu pomoći poslodavcima koji su bili voljni zaštiti radnike i njihova mjesta.

“Imali smo trend da su pojedini poslodavci davali otkaz sutradan nakon što je proglašena pandemija. To je nekorektan odnos prema radnicima koji zarađuju i za poslodavce, i za fondove, ali i za svoju platu”, dodao je Šatorović.

Da je veliki pad zabilježen i u tekstilnoj industriji, potvrdila je Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS.

“Veliki pad je zabilježen u tekstilnoj industriji, i to za 40 do 50 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je u obućarskoj taj broj manji. Kad je bio lockdown u aprilu i maju, bio je veliki pad proizvodnje, ali sad u septembru, kako se situacija popravila, pad iznosi nekih 10 odsto”, rekla je Mihajlović Bijelićeva.

Prema njenim riječima, situacija zavisi od kompanije do kompanije.

“Imamo preduzeća gdje su otežani uslovi rada, narudžbe su pale, rade sa 20 odsto kapaciteta, određene su na neki period zaustavile proizvodnje. S obzirom na to da naše kompanije rade za svjetski poznate brendove, sama njihova proizvodnja zavisi od prodaje na globalnom tržištu”, dodala je Mihajlović Bjelićeva.

Veliki problem za preduzeća, kako Mihajlović Bjelićeva dodaje, jeste to što je oko 20 odsto radnika na bolovanju.

Prema njenim riječima, najveći partneri za saradnju u ovom sektoru su zemlje EU.

“Najviše tekstila se izvozi Njemačku i Austriju, a obuće u Italiju”, istakla je Mihajlović Bjelićeva.