Zbog poskupljenja repromaterijala mnoge njive će ostati nezasijane
20.02.2021. | 08:45Pored toga što godinama muku muče s prekomjernim uvozom i nedovoljnim podsticajima, domaći farmeri, prije svega ratari, trenutno se suočavaju s drastičnim poskupljenjem repromaterijala koji se koriste u ovoj proizvodnji.
To će, kako upozoravaju u Savezu udruženja poljoprivrednika RS, ovogodišnju proljetnu sjetvu poskupiti najmanje za 20 odsto.
Naglašavaju da je trenutno na snazi skok cijena repromaterijala koji se koriste u ratarstvu, ali da je za očekivati da poskupe i u ostalim granama poljoprivrede.
Stojan Marinković, predsjednik ovog saveza, naglašava da je cijena svih repromaterijala u ogromnom porastu.
– Đubriva su poskupila za 30 do 40 odsto, cijena nafte je za sedam dana otišla gore za 10 odsto, u najavi je poskupljenje sjemena. Kod nas je, nažalost, praksa da, čim poljoprivrednik ostvari neku dobit, trgovci počnu da dižu cijene – kaže za Srpskainfo Marinković.
Podsjeća da je proizvodnja u ratarstvu lani bila više nego dobra, i u pogledu prinosa i u pogledu cijena.
– Taman kad je poljoprivrednik trebalo da pokrije gubitke iz prethodnih godina, trgovci poskupe repromaterijale. To znači da smo na mostu dobili, a na ćupriji izgubili. Iz dana u dan cijene inputa rastu, a poljoprivrednici su ogorčeni. Vidjećemo kako će se odvijati proljetna sjetva. Mnogi imaju viškove stoke koju ne mogu da prodaju, pa da dođu do novca i da ga, dok je ranije, iskoriste za nabavku repromaterijala. Na sve to prekomjerni uvoz otežava proizvodnju u svim granama poljoprivrede, tako da mnogi odustaju od bavljenja ovim poslom – upozorava Marinković.
Iz Udruženja povrtara RS naglasili su da 80 odsto povrtara opstaje zahvaljujući kreditima banaka ili im apotekari daju repromaterijal na odgođeno plaćanje.
– Domaći ratari su lani proizveli više, jer su na početku pandemije zemlje iz okruženja upozorile da će zabraniti izvoz. Međutim, višak proizvoda i manja potrošnja doveli su do toga da imamo mnogo povrća na tržištu, pa je njegova cijena pala. Takođe, velike količine neće biti prodate, pa će biti ili zaorane ili će završiti na deponijama. I ono što je prodato, prodato je po veoma niskim cijenama. Ove godine će, definitivno, biti zasijano mnogo manje povrća – poručio je ranije za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Brane Mastalo.
Naglasio je da bi problem u ovoj grani bio riješen uvođenjem sezonskih taksi na uvoz određenih povrtarskih kultura.
Za ograničenje uvoza bore se i domaći proizvođači mesa, koji su upozorili da, ako do 25. februara ne budu uvedene zaštitne mjere na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa, neće imati izbora nego da organizuju blokadu graničnih prelaza.
Iako su očekivali da će na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je bila u četvrtak, biti odlučeno u njihovu korist, ovaj problem nije ni bio na dnevnom redu.
– Na posljednjoj sjednici nije razgovarano o uvođenju mjera zaštite domaće proizvodnje. Podsjećamo da Savjet ministara BiH na sjednici održanoj 8. februara nije postigao konsenzus za donošenje odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica EU – rekli su za Srpskainfo u Savjetu ministara BiH.
Riječ je o mjerama koje je predložilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH na uvoz mesa iz zemalja EU, koje se odnose na povećanje carinske stope za 10 odsto, plus 2,5 KM po kilogramu za goveđe i 1,5 KM po kilogramu za svinjsko meso iz uvoza.
PUSTA SELA
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja stočara RS, kaže za Srpskainfo da ljudi odustaju od obrađivanja zemlje jer od toga ne mogu da žive.
– Veliki proizvođači povećavaju proizvodnju, ali moraju da smanjuju cijenu da bi opstali, jer iz uvoza dolaze jeftiniji proizvodi. Kod nas, nažalost, država ne štiti domaću proizvodnju hrane, a samo unazad 25 godina broj proizvođača mlijeka je sa 17.600 pao na 2.600. Praksa je pokazala da se, ko jednom zatvori gazdinstvo, više nikada na njega ne vrati. Odlaskom ljudi sa sela gubimo radnu snagu u poljoprivredi, odnosno proizvođače hrane, što je veliki problem – rekao je Usorac.
