Lopovluk zbog bunta ili lošeg vaspitanja: Maloljetnicima u Srpskoj najčešće se sudi za krađu

04.07.2022. | 13:28

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj tužilaštva su riješila 163 izvještaja, odnosno krivične prijave o počinjenom krivičnom djelu maloljetnih lica, podaci su Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Kako se navodi u ovim podacima, to je za 4,5 odsto više u odnosu na 2020. godinu.

“Od ovog broja, pripremni postupak nije pokrenut u 42,9 odsto slučajeva. U istom periodu donesene su 43 optužbe, odnosno 22,9 odsto optužbi više nego 2020. godine”, ističe se u podacima.

Dodaje se da je od ukupnog broja optuženih, za 76,7 odsto maloljetnika izrečena krivična sankcija.

“Izrečene su 33 krivične sankcije, od kojih su 97 odsto bile vaspitne mjere. Izrečena je jedna kazna maloljetničkog zatvora. Imovinska krivična djela su, kao i prethodnih godina, bila najbrojnija. Od ukupnog broja riješenih krivičnih prijava, 50,3 odsto odnosilo se na imovinu, kod optuženih 53,5 odsto i osuđenih 51,5 odsto”, stoji u podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Od 163 izvještaja, najviše je krivičnih djela protiv imovine – 82 pa zatim krivičnih djela protiv života i tijela – 36 te krivičnih djela protiv slobode i prava građana – 11.

Sociolog Ivan Šijaković kazao je za “Nezavisne novine” da ovo nije dobra vijest te da su uzroci ovoga višestruki.

“Došlo je do pada socijalnog društva unazad tridesetak godina. Ljudi ne vide perspektivu u svom ličnom uzdizanju, obrazovanju, pripremi za život i tako dalje i odlučuju se da kradu iz neke vrste socijalnog bunta ili protesta i tako dalje. Takođe, tu je zapuštenost mladih, kako obrazovna, akademska i vaspitna, tako i porodična”, kazao je Šijaković.

Istakao je da postoje načini da se broj maloljetnika koji čine krivična djela smanji.

“Prvi način je preventivna kontrola. U bivšoj Jugoslaviji ona je postojala i učitelji i nastavnici su u ranim razredima osnovne škole bili zaduženi da napomenu ko ima sklonosti ka neočekivanom i nepoželjnom ponašanju i to je potrebno da se vrati. Drugi način je da se vrati kategorija vaspitanja i moralnog ponašanja te da se porodice opomenu da su ispustile vaspitnu ulogu i da obrate pažnju na to”, naveo je Šijaković.

Psiholog Aleksandar Milić rekao je da ova statistika pokazuje da imamo sve više poremećaja u ponašanju kod djece i mladih.

“Mladi imaju nedostatak normi u ponašanju, sve te devijacije, krađe, provale, urušavanje tuđe imovine, to su sve loše navike i to je znak da su u ranijem odgoju nedostajale dobre navike. Djeca nisu bila dobro vođena ka dobrim navikama, bilo kroz porodicu, bilo kroz školu, putem aktivnosti, sporta, dobrih navika ili drugih sličnih aktivnosti koje su im u tom razdoblju potrebne”, pojasnio je Milić.