Počelo suđenje Džombiću: Među svjedocima optužbe i Zoran Tegeltija
17.03.2022. | 15:23Optuženi Aleksandar Džombić bio je svjestan da firma “Energolinija” d.o.o. Zvornik neće moći vraćati odobreni kredit u iznosu od 19, 4 miliona maraka, izjavio je danas u banjalučkom Okružnom sudu Radenko Janković republički javni tužilac.
Čitanjem optužnice i uvodnim riječima Tužilaštva, danas je počelo suđenje Džombiću, a optužnica ga tereti za zloupotrebu “tešku” 19,4 miliona maraka u slučaju davanja kredita IRB-a RS firmi “Energolinija” d.o.o. Zvornik.
Prema optužnici, Džombić je zloupotrebu službenog položaja izvršio na način da je tokom 2012. godine prezaduženoj firmi „Energolinija“ iz Zvornika omogućio dobijanje kredita od IRB-a RS u iznosu od 19, 4 miliona maraka koji nikada nije vraćen.
“Nakon što je 10. novembra 2011. godine kreditni odbor IRB-a RS donio odluku kojom se odbija zahtjev za kredit „Energoliniji“ d.o.o. Zvornik zbog prezaduženosti i obaveza u iznosu od 35 miliona maraka, optuženi je pozvao tadašnjeg direktora IRB-a RS Milenka Pavlovića i rekao mu da zahtjev za kredit treba odobriti. Popović je to odbio i podnio je ostavku. Novi zahtjev za odobravanje kredita Energolinija je dostavila 18. januara 2012. godine, a optuženi Džombić je zatražio da se on ponovo obradi”, navodi se u optužnici Republičkog javnog tužilaštva.
Kreditni odbor IRB-a RS je dao saglanost da se pomenutoj firmi odobri maksimalno šest miliona maraka, ali je kreditni odbor Skupštine akcionara IRB-a RS ovaj iznos „podigao“ na 19, 4 miliona maraka koliko je u maju 2012. godine i isplaćeno „Energoliniji“ d.o.o. Zvornik. Odluku da se ovoj firmi odobrava pomenuti iznos, potpisao je kako se navodi u optužnici, tadašnji premijer RS Aleksandar Džombić.
Džombić je bio svjestan da ova firma neće moći vraćati kredit – naveo je tužilac Janković.
Od ukupnog iznos od 19, 4 miliona maraka, Janković je precizirao da je 10, 6 miliona maraka upotrebljeno za investicije, dok je ostatak novca različitim transakcijama izvučen iz BiH, odnosno RS.
U cilju dokazivanja krivice bivšeg premijera RS, Janković je naveo da će tužilaštvo izvesti 36 materijalnih dokaza, te saslušati tri vještaka iz Novog Sada i 11 svjedoka, prenosi Srpskainfo.
Zoran Bubić, advokat Džombića, u uvodnoj riječi je istakao da se iz onoga što je napisano u optužnici Republičkog javnog tužilaštva zaključuje da nije izvršeno krivično djelo, a posebno ne ono za koje je optužen Džombić.
Nikakvog ubjeđivanja nije bilo. Tužilaštvo izvlači iz konteksta samo ono što mu štima. Zaboravili su da je kredit obezbijeđen uz više jemaca od kojih je najjači bila firma „Alumina“ za koju je ustvari i bio ovaj kredit. Alumina je bila u stanju da u svako doba vrati kredit, a zašto je to izostavljeno iz optužnice, nije nam poznato – naveo je Bubić.
On je dodao da je za namjensku upotrebu kredita bila nadležna uprava IRB-a Republike Srpske, a ne predsjednik Vlade RS.
“Džombiću stavljaju na teret da je izvršio radnje u vrijeme kada nije ni bio predsjednik Vlade RS i nije nam jasno zašto se to radi”, dodao je Bubić.
On se posebno osvrnuo na radnje Vlade RS koje su učinjene nakon što Džombić više nije ni bio premijer, a koje su davale još povoljnije uslove za vraćanje spornog kredita.
Tužilac Janković je ovo kasnije objasnio da su to sve posljedice onoga što je optuženi uradio.
Tokom današnjeg ročišta, Republičko javno tužilaštvo je sudu predalo 36 materijalnih dokaza.
Iz uloženih dokaza između ostalog moglo se zaključiti da su kreditna sredstva odobrena propaloj firmi u Zvorniku ustvari bila novac Evropske investicione banke koja je odobrila 50 miliona maraka za kreditiranje malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj.
Nakon što „Energolinija“ više nije vraćala kreditna sredstva, obaveze je preuzela „Alumina“ kao jemac. Problemi nastaju nakon što je od „Alumine“ kao jemca po ugovoru naplaćen iznos od 6.194.870 KM. Naime, nakon presude Okružnog privrednog suda u Bijeljini 2. decembra 2020. godine, IRB RS je 24. avgusta 2021. morala da vrati „Alumini“ kompletno naplaćen iznos.
Sud je utvrdio da je ništavan ugovor o prosljeđivanju koji su zaključili „Energolinija“ i Fond za razvoj i zapošljavanje RS 2012. godine i aneks zaključen 2015. godine, a u kojem je „Alumina“ bila jemac platac, te da su ništave sve bjanko mjenice i 120 bjanko naloga datih od strane „Alumina“, kao instrument obezbjeđenja po navedenom ugovoru. Takođe, ništavan je postao i ugovor o zasnivanju hipoteke na nekretninama „Alumina“ Zvornik, a Fond za razvoj i zapošljavanje RS obavezan je da vrati iznos od 6.194.870 KM koji je „Alumina“ platila na ime jemstva.