Banjalučka filharmonija dokazala da grad zaslužuje titulu Evropske prestonice kulture

27.07.2019. | 13:22

Banjalučka filharmonija je održala dva izuzetno značajna i afirmativna koncerta u periodu kada smo svu snagu usmjerili u proces naše institucionalizacije. Na ovaj način smo pokazali i koliki put smo prešli i kakav smo napredak ostvarili u posljednjih 10 godina.

To je za Srpskainfo rekao direktor Banjalučke filharmonije Ivan Otašević povodom koncerta s Amirom Medunjanin na tvrđavi Kastel, kada se publici predstavio gudački sastav Filharmonije, te koncerta sa svjetski poznatim umjetnicima Stefanom Milenkovićem i Slobodanom Trkuljom.

– Drugi koncert, možda produkcijski do sada najteži za nas, održan je ispred upravo renoviranog Kulturnog centra Banski dvor, na spektakularnoj bini kakva se možda po prvi put mogla vidjeti u našem gradu. Ova scena u obliku sfere se može vidjeti samo u velikim svjetskim prestonicama, gdje nastupaju vrhunski umjetnici – ocijenio je Otašević.

Simfonijski sastav Banjalučke filharmonije predstavio se publici sa 44 člana na sceni u formaciji 20+24, tako simbolizujući kandidaturu Banjaluke za prestonicu kulture 2024. godine.

– Nastupili smo zajedno s vrhunskim umjetnicima koji imaju karijere svjetskih razmjera i koji su nas svojim prisustvom i svojim iskrenim i nesebičnim dijeljenjem umijeća i emocija zaista počastili. To su violinista Stefan Milenković i instrumentalno-vokalni umjetnik Slobodan Trkulja – dodao je Otašević.

Ovim koncertom su zvanično obilježena dva značajna događaja za Banjaluku i RS, otvaranje Kulturnog centra Banski dvor u novom sjaju i kandidatura grada Banjaluka za Evropsku prestonicu kulture 2024. pod sloganom “Suprotnosti se privlače”.

Na koncertu su izvedena najpoznatija djela umjetničke muzike pisana za orkestar. Na solo violini publiku je bez daha ostavio svjetski poznat violinista Stefan Milenković. On je uz simfonijski orkestar izvodio najpoznatije bravure iz violinskog repertoara poput Karmen Fantazije i Ciganskih melodija Sarasatea na svojoj dragocjenoj violini italijanskoga graditelja violina Gvadanjinija.

– Sama činjenica da se taj instrument milionske vrijedosti čuje u Banjaluci te da na njemu briljira Stefan Milenković je kuriozitet i predstavlja RS kao mjesto gdje se umjetnost cijeni – kaže on.

Nevjerovatnim umijećem na kavalu, gajdama, saksofonu i svojim sjajnim vokalom, vrhunski solista Slobodan Trkulja je specifičnim etno stilom sa primjesama džeza u svojim kompozicijama dao lični pečat ovom koncertu i pokazao u punom smislu da se suprotnosti privlače.

Ostvarenjem jedne ovako velike i značajne saradnje pokazano je da je Banjaluka grad koji zauzima značajno mjesto na mapi regiona u smislu umjetnosti i muzike, te da je takvoj Banjaluci potrebno da riješi pitanje statusa Filharmonije, kako bi doprinos jedne takve institucije na kulturnoj sceni ne samo lokalno, nego regionalno, bio još veći.

– Ponosni smo i na činjenicu da smo se zaista predstavili u najboljem svjetlu, uz vrhunski kvalitet izvođenja i organizacije, pokazavši da smo dostojni pomenute kandidature za Evropsku prestonicu kulture, kao i saradnje s umjetnicima svjetskog renomea – kaže Otašević.

Tatjana Bursać, dugogodišnja novinaraka i urednica u oblasti kulture, podijelila je svoje utiske o koncertu koji je jedan od najvrjednjih poklona Banjaluci, kao i o obnovi Banskog dvora uz koji je odrastala.

– Obnovljeni Banski dvor, mjesto u koje sam kao dijete s velikom radošću sa sestrama odlazila na nedjeljne matineje tokom kojih su se prikazivali predivni filmovi za najmlađe. Mjesto u kojem smo i one i ja nastupale u brojnim prilikama tokom godina koje su uslijedile. Mjesto u kojem ću s gitarom u ruci mnogo decenija poslije gledati, slušati i podržavati i svoju kćerku, ali i njene drugare. Mjesto je to u kom su meni posebno dragi ljudi učili da vajaju, da naprave prve baletske korake, da dišu umjetnost. Mjesto u kojem se “tražila karta više” za izvanredne koncerte džez, klasične, pop, žanrovski potpuno raznolike muzike. Najčešće potpuno besplatno ili za mali novac, jer kultura i treba da bude dostupna svima. Mjesto u kojem sam godinama radila. Disala, živjela koliko i u svojoj kući, uredila i pripremila na hiljade emisija. Banjaluko, želim ti da uvijek blistaš, baš ovako kako to večeras činiš. Svima koji su doprinijeli da dođe do kandidature za evropsku prijestonicu kulture skidam kapu! Bravo – rekla je ona.

Istorija Banskog dvora

Posebnu buru je izazvala gradnja Banskog dvora. U julu 1932. godine beogradska „Politika“ piše da je ova palata koštala 18 miliona dinara, sumnjajući da su, prevedeno na današnji jezik, „mnoge fakture bile naduvane“. Kasnije će „jedan ministar“ kralju Aleksandru „dojaviti“ da je zdanje koštalo čak 30 miliona, pa je ban hitno pozvan na dvor da položi račune. Interesantno je, međutim, da je upravo ban Milosavljević insistirao da se svi poslovi, pa i projektovanje i gradnja banskih palata, dodjeljuju javnom licitacijom.

Poslije Drugog svjetskog rata Banski dvor je bio sedište Muzičke i baletske škole, u kojoj su vježbala i djeca iz Doma za ratnu siročad, kako se tada zvao Dom “Rada Vranješević”. Tu su nekad vježbale i učile muziku i Radmila Smiljanić, prva u nizu poznatih operskih diva iz Banjaluke, a klavir joj je predavala Draginja Seka Varićak, najčuvenija profesorka muzike u Banjaluci.

 

Izvor:(SrpskaInfo)