Korona posljedice: Filmska industrija pred kolapsom, ni internet ne pomaže
13.10.2020. | 12:39Holivudski filmski studiji i bioskopi strahuju da će ih pandemija virusa korona uništiti, a pokušaji prikazivanja filmskih ostvarenja putem interneta daju rezultate samo u Sjevernoj Americi, prenose filmski portali.
Nakon sedam mjeseci borbe sa pandemijom, grupa predstavnika filmskih studija, vlasnika bioskopskih dvorana i režisera pozvala je zakonodavce u Vašingtonu da pruže “specifično olakšanje” kompanijama za prikazivanje filmova. Oni upozoravaju da će bez državne pomoći gotovo 70 odsto malih i srednjih kinematografskih firmi biti prisiljeno da proglasi bankrot ili izađe iz posla.
Poznate filmadžije poput – Klinta Istvuda, Džejmsa Kameruna, Kristofera Nolana, Vesa Andersona i Anga Lija, potpisali su pismo u kojem pozivaju saveznu Vladu da pruži podršku industriji koja je i dalje zatvorena u većem dijelu SAD.
Nacionalno udruženje vlasnika bioskopskih dvorana poslalo je pismo vođi republikanske većine u Senatu Miču Mekonelu i predsjedniku Predstavničkog doma Američkog kongresa Nensi Pelosi sa zahtjevom za pomoć.
“Bioskopi su bitna industrija koja predstavlja najbolje što američki talenat i kreativnost mogu da ponude. Ali, sada se bojimo za njihovu budućnost”, navodi se u pismu. Potpisnici upozoravaju da, u nedostatku rješenja, a, u skladu sa okolnostima, kinematografi, možda, neće preživjeti uticaj pandemije.
U posljednje vrijeme filmska idustrija u SAD okrenula se prodaji prava na gledanje filma preko neke internet stranice. To funkcioniše prilično dobro na području Sjeverne Amerike, ali već u Velikoj Britaniji taj prihod je minimalan – tek pet odsto od oko 3,2 milijarde dolara od očekivane zarade od gledanja filmova kod kuće. U velikom dijelu čovječanstav, na primjer, u Kini koja ima ogromno tržište, takav način prodaje i distribucije filma je gotovo nepoznat. Digitalni posao je procvjetao tokom karantina jer su svi htjeli da gledaju filmove u svojim kućama.
“Ali, to nije ni približno dovoljno da bi se nadoknadili gubici tih ostvarenja jer nije bilo prihoda iz bioskopa”, napominje Dejvid Geret iz londonske producentske kuće “Mister Smit”. Tu je i problem kopiranja filmova.
Čim se neki film ponudi publici u digitalnom obliku samo je pitanje ne dana nego časa dok se ne pojavi i nalegalna kopija tog filma. Studiji i filmski distributeri angažuju vojske advokata protiv takvih kopija, a i zahtjevi za odštetom su često astronomski. Ali, internet je veliki i na njemu se uspješno prodaju i mnogo gore stvari od “Diznijevih” filmova, napominju filmski sineasti.