Miloš Biković: Sistemi, vođe i ratovi prolaze, a kultura ostaje VIDEO

01.03.2022. | 22:50

Igrao je u pet od deset najgledanijih srpskih filmova. Tumači glavnu ulogu i u najgledanijem ruskom filmu svih vremena „Sluga“. Za Rusiju je u velikoj mjeri i vezan njegov poslovni angažman proteklih godina. Miloš Biković je došao iz Kalinjingrada u Beograd, na nekoliko dana, zbog Festa.

U kontekstu trenutne situacije i sukoba Ukrajine i Rusije, Biković kaže da je prema javnim ličnostima, u takvim okolnostima, prisutna jedna vrsta „tiranije”.

„To je tiranija prema javnim i poznatim ličnostima koje moraju, i to odmah moraju da se zauzmu, ne može da razmisli, sačeka, nego odmah mora po svakom pitanju koje je goruće i koje je nametnuto – da zauzme stav”, rekao je Biković, gostujući u emisiji Oko.

Dodaje da se u takvim situacijama stvara atmosfera, kada javna ličnost ne zauzme stav, da se to vadi iz konteksta kulture i umjetnosti i stavlja u kontekst dnevnopolitičkih borbi i podjela.

Kaže da je nekoliko puta bio u Ukrajini, i da je u Odesi snimao svoj prvi ruski film.

„Doživljavam lično to što se dešava, kao i mnogi moji prijatelji tamo, a mi kao narod imamo u svom iskustvu i u svojim sjećanjima, ne jedan sukob, i znamo koliko je to bolno i teško, makar iako niste vi direktno u opasnosti ili neko vaš, ili neko koga poznajete, ili neko koga poznaje neko koga vi poznajete – dovoljno je da se to na vas nekako reflektuje”, ispričao je glumac i producent.

Jurnjava za odgovorima na teška pitanja

Na poziciju predsjednika žirija glavnog programa ovogodišnjeg Festa Biković gleda kao na posebno priznanje i veliku čast. Sjetio se studentskih dana kada je gledao filmove iz Festovog programa, ulazeći na projekcije „na indeks”, gurajući se ili sjedeći na stepenicama…

Sada se, na jubilarnom 50. Festu, u revijalnom dijelu, prikazuje i jedan njegov film – komedija Hoću muža.

„FEST je pokazatelj snage jednog naroda, to je kolektivni čin i pokazatelj, ne samo filmskih stvaralaca već čitave jedne kulturne sfere i jednog sloja, da može da kroz takvu jednu manifestaciju, kroz takav jedan događaj, komunicira sa svijetom, da privlači slične, i što je važnije, one koji misle i osjećaju slično a misle različito. E, to je ono što je najvažnije, ta vrsta razmjene, dijaloga i učenja”, rekao je.

Smatra da je FEST jedna od platformi gdje ljudi pokušavaju da daju odgovore na pitanja na koja možda i nema odgovora, to su kategorije kao što su sloboda, ljubav, smrt, sloboda, rat, oproštaj… Naglašava da pokušaji i traganje za takvim odgovorima čovjeka čine – čovjekom.

Govoreći o radu u Rusiji, kaže da ga je sredina prihvatila „kao svoga”, kao i kolege i uopšte – profesija.

„Prihvatila me je i publika, kao i društvo i zaista sam se osjećao kao kod kuće”, kaže Biković i dodaje da nije jedini iz Srbije koji je uspio na tržištu Rusije, za koje kaže da je otvoreno i da prihvata talente iz drugih država.

U rusku kinematografiju je ušao kao iskusan glumac, a kako kaže, bilo mu je najteže da savlada jezik.

Kada je riječ o filmu Sluga koji je oborio rekorde gledanosti, kaže da je najprije taj angažman – odbio. Mislio je da film nema perspektivu, ali je na molbu prijatelja pristao. Dodaje da su pogrešne procjene u produkciji česte i da ga je to malo umirilo.

Kultura briše granice

Biković je govorio i o radu na animiranim filmovima, u čijoj produkciji je ostvarena saradnja sa producentom Andreom Jervolinom koji je u Beogradu otvorio i studio. U Srbiji su urađene tri sezone kratkih animiranih filmova Pafina, a glas glavnom junaku pozajmljuje Džoni Dep. Biković očekuje premijeru na velikim svjetskim platformama.

„Taj studio je nastao zahvaljujući velikom resursu koji mi imamo, a to je kreativnost, i mladi kreativni ljudi, pa smo mi faktički sa tim studiom sada počeli da tu tehnologiju dovodimo ovamo, jer mi imamo potencijal i veliki resurs kreativnosti koji je cijenjen kako na Istoku, tako i na Zapadu”, rekao je Biković.

Za drugi dio filma Južni vjetar, koji je u Srbiji postigao ogromnu popularnost, navodi da je to najgledaniji film u Hrvatskoj, što „dokazuje da kultura briše granice”.

Od pozorišta se nikako ne odustaje

Biković, koji je i na čelu grupacije Privredne komore za kinematografiju, kaže da je riječ zapravo o udruženju profesionalaca koji se ne bave finansijama.

„Mi smo institucija koja vodi dijalog sa državom. U proteklih godinu dana imali smo uspješnu saradnju sa Ministarstvom kulture, pogotovo u vrijeme pandemije kada je naša branša imala brojne izazove”, ispričao je, i dodao da se Grupacija „ne miješa u sve”, već da je tu i da odreaguje kada im se neko obrati.

Prelazeći na priču o pozorištu, Biković kaže da od njega ne odustaje. Prvi dani marta su rezervisani za izvođenje predstave Kad su cvjetale tikve. Predstava je prikazivana i onlajn, i to na više svjetskih jezika.

„Postoje stvari koje glumci rade zbog para, a postoje stvari koje bi glumac platio da radi, a to je pozorište, i to nema cijenu, taj momenat živog kontakta sa publikom”, opisao je glumac.

Nada se smirivanju situacije, kako bi za nekoliko dana njegov planirani put u Moskvu bio izvjesniji.

„Mislim da je situacija sukoba, i neke podjele – neodrživa. Mislim da je kultura, u stvari, jedino što preživljava. Sistemi i vođe i ratovi prolaze a kultura ostaje”, zaključio je Biković.