Neprocjenjivo duhovno i kulturno-istorijsko blago: Čajničko jevanđelje sutra pred građanima
24.03.2023. | 10:24Poslije restauracije u Beogradu, neprocjenjivo duhovno i kulturno-istorijsko blago Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, Čajničko četvorojevanđelje vraća se u svoj Hram Uspenja Presvete Bogorodice, među svoje sveštenstvo i vjernike, gdje se čuva već 600 godina.
Restauracija, konzervacija, naučna i stručna obrada trajala je 18 mjeseci.
Četvorojevanđelje će sutra, 25. marta po Svetoj arhijerejskoj liturgiji, koju će u Čajniču služiti mitropolit dabrobosanski gospodin Hrizostom, biti izneseno i predstavljeno narodu na uvid i poklonjenje. Sveta arhijerejska liturgija počinje u 9:00 sati.
Kako kažu, na ovaj način biće opovrgnute špekulacije da je jevanđenje ukradeno.
“Da ga je ‘Republika Srbija prisvojila’, da ga je ‘Srpska pravoslavna crkva tajno sklonila u Beograd’, da su ga ‘ukrali Milorad Dodik i Emir Kusturica’, da je ‘neovlašteno izneseno iz Bosne i Hercegovine'… Čak je podnesena i prijava Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštvu, a da se pritom niko ‘nije sjetio’ da zove vlasnika Čajničkog četvorojevađelja – Srpsku pravoslavnu crkvu. Republički sekretarijat za vjere već pet godina koordiniše i finansira restauraciju, konzervaciju i prezentaciju duhovnog i kulturno-istorijskog blaga Srpske pravoslavne crkve u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući tome otvorena je riznica u manastiru Žitomisliću, manastiru Gomionici, a za koji mjesec biće otvorena eparhijska riznica Zvorničko-tuzlanske eparhije u Bijeljini. Posebna pažnja je posvećena riznici u Čajniču, gdje su završeni radovi na konzervaciji i restauraciji Čajničke Bogorodice i Čajničkog četvorojevanđelja. Trenutno se radi na restauraciji i konzervaciji značajnih rukopisa i štampanih knjiga, ikonopisa, duboreza iz različitih crkava i manastira Srpske pravoslavne crkve”, navedeno je u saopštenju.
Važno je naglasiti da se sve radi po odobrenju nadležnih arhijereja i po propisima nadležnih vlasti, a u skladu sa Aneksom 8. član 5. Dejtonskog mirovnog sporazuma, prema kojem je entitet, na čijoj teritoriji se nalazi nacionalni spomenik, nadležan za preduzimanje odgovarajućih pravnih, naučnih, tehničkih, administrativnih i finansijskih mjera potrebnih radi zaštite, konzerviranja, prezentacije i sanacije nacionalnih spomenika.
