Obilježeno 120 godina SKPD “Prosvjeta”
11.12.2022. | 21:46Svečanom akademijom i koncertom gudačkog orkestra “Kamerata akademika”, večeras je u prepunoj sali Doma Oružanih snaga u Sarajevu obilježeno 120 godina Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva /SPKD/ “Prosvjeta” u ovom gradu.
Predsjednik SPKD “Prosvjeta” Nedeljko Masleša rekao je da su prije 120 godina ugledni građani toga doba u Sarajevu organizovali “Prosvjetu” s ciljem njegovanja i čuvanja tradicije, kulture i običaja srpskog naroda u ovom gradu i široj okolini.
“Sve od tog vremena do danas naše društvo je jako povezano sa gradom Sarajevom, njegovom kulturom, tradicijom i duhom i mi smo vrlo ponosni da smo nosioci njegove `Šestoaprilske nagrade`, kao i Plakete Kantona Sarajevo”, naveo je Masleša.
On je dodao da su u mjesecima koji su predhodili ovom večerašnjem događaju nizom manifestacija nastojali da na adekvatan način obilježe ovaj veliki jubilej.
“Svečana akademija je kruna i vrhunac tog našeg memorisanja i obilježavanja ovoga velikog jubileja”, ocijenio je Masleša i izrazio nadu da će veliku podršku publike imati i 5. januara naredne godine na tradicionalnom “Božićnom koncertu”, kada završavaju obilježavanje jubileja.
Predsjednik Upravnog odbora Društva Dejan Garić istakao je da je 120 godina “Prosvjete” veliki jubilej, da Srbi trebaju da budu ponosni na to i da prate tragove koji su 1902. godine zacrtali njihovi preci, koji su začeli ovu veliku instituciju.
“`Prosvjeta` se trudi da prati one tragove sa početka 20. vijeka i mislim da u tome dobrim dijelom i uspijevamo. Nepismenost i neprosvijećenost se dobrim dijelom iskorijenila, ali ostalo je mnogo toga što se mora uraditi”, istakao je Garić.
On je naveo da “Prosvjeta” u Sarajevu i danas radi, kao i u ostalim dijelovima BiH.
“Odnos vlasti prema `Prosvjeti` u Sarajevu zavisi od nivoa do nivoa, ali u suštini nismo nezadovoljni. Korektni su, dobro sarađujemo sa većinom institucija, ali najveći problem koji se treba riješiti na nivou BiH je pitanje restitucije”, naveo je Garić.
On je dodao da je skoro sva imovina koja je 1949. godine oteta, ne samo “Prosvjeti”, nego i svim drugim nacionalnim društvima, nacionalizovana i da još nije vraćena.
Garić je konstatovao da se još ne nazire rješavanje tog velikog pitanja, koje će, po njegovoj ocjeni, kad tad morati biti riješeno.
“Primjera radi `Prosveta` u Sarajevu je i dan danas podstanar u svome domu koji je izgrađen sredstvima legatora, dobrotvora, članova, utemeljivača, svih onih koji su 1911. na 1912. godinu podigli Prosvjetin dom. Mi i danas plaćamo zakupninu opštinskim vlastima ovdje u Sarajevu kako bismo boravili u našim prostorijama”, ističe Garić.
On konstatuje da još nema nikakvih indicija da će se to pitanje početi rješavati.
“Već deset godina prijedlog zakona stoji u ladicama Parlamentarne skupštine BiH i ne nazire se da će ga iko početi rješavati”, napominje Garić.
On je rekao da su zadovoljni posjetom publike večerašnjoj akademiji i dodao da su sve manifestacije “Prosvjete” posjećene do posljednjeg mjesta i da se uvijek traži stolica više.
Dirigent gudačkog orkestra “Kamerata akademika” Tijana Vignjević istakla je da su večeras izvedeni biseri literature pisani za gudački orkestar.
“Djela koja smo izveli poznata su i onima koji možda ne prate klasičnu muziku i nisu njihovi ljubitelju. Mocartovo djelo napisano je prije 250 godina i dalje je aktuelno i vrlo popularno”, ocijenila je Vignjevićeva.
Ona je dodala da su sva djela koja su izvedena izuzetna, te da je zadatak muzičara da prenesu emociju.
“Ako to ne radimo, onda smo lažni i ne radimo svoj posao kako treba ili ga radimo samo da podilazimo publici. Vrlo važno je da muzičar bude iskren i prema sebi i prema publici”, istakla je Vignjevićeva.
Ona je podsjetila da je gudački orkestar “Kamerata akademika” 2007. godine osnovao maestro akademik Teodor Romanić, koji je kako je bio i njen profesor.
Vignjićeva je napomenula da orkestar ima 34 člana i da ga čine prodesionalni muzičari i studenti sa Akademije u Sarajevu.
Večeras su podijeljene i Velike povelje “Prosvjete” “sestrinskim” društvima – jevrejskom društvu “La belovalencija”, hrvatskom “Napretku” i bošnjačkom “Preporodu”.