Tanasić: Srpski jezik najpouzdaniji čuvar nacionalnog i kulturnog identiteta
09.07.2022. | 10:55Direktor Instituta za srpski jezik i književnost u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/ Sreto Tanasić rekao je da je srpski jezik najpouzdaniji čuvar nacionalnog i kulturnog identiteta i da je usvajanje gotovo identičnog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma u Srpskoj i Srbiji dobar, nužan i dugo čekan potez.
Tanasić je rekao da se prema tome kakva je jezička situacija i kakav je odnos države prema nacionalnom jeziku može prosuđivati i kakav je odnos prema narodu, nacionalnoj kulturi.
“Jezik je najpouzdaniji čuvar nacionalnog i kulturnog identiteta. On je najveća riznica znanja o nama, o onome što smo radili i što su nam drugi radili, u srpskom jeziku je zapisana naša duhovna i materijalna kultura”, rekao je Tanasić u intervjuu za “Glas Srpske”.
On je dodao da smo na srpskom jeziku stvori pisanu baštinu kojom bi se ponosili i mnogo veći narodi, te naveo primjer Miroslavljevog jevanđelja koje je napisano na srpskoj verziji staroslovenskog jezika koje predstavlja dragulj u srpskoj, slovenskoj i svjetskoj baštini.
“Ima razloga što se u oba zakona u naslovu pominju uz upotrebu zaštita i očuvanje srpskog jezika. Svjedoci smo stalnog i osmišljenog potkradanja i preimenovanja najvrednijih spomenika srpske pisane baštine, čemu se moramo organizovano, kao države i struka, suprotstaviti. Moramo zaštititi, sačuvati svoje pisano kulturno blago, koje nas na najbolji način predstavlja kao kulturno izgrađen narod. Valjda je nama lakše sačuvati istinu o sebi nego drugima da falsifikovanjem uzmu to što je naše”, konstatovao je Tanasić.
Komentarišući to što su Bošnjaci iskoristili pravo zaštite vitalnog nacionalnog interesa na ovaj zakon, Tanasić kaže da zakon ni na koji način ne zadire u jezička prava dva druga naroda u BiH i Srpskoj.
“Ni zakon niti Srbi ne žele da se miješaju u to kako oni uređuju svoj jezik. Ovdje je očigledno na djelu proziran pokušaj da se srpski jezik, kako je stranac u Ustavu i nehotice lijepo tačno upisao `jezik srpskog naroda`, drži u stanju neuređenosti, da se ne zna kad i kako se upotrebljavaju, da se srpski jezik ne njeguje, a ćirilica drži praktično na marginama”, istakao je Tanasić.
Prema njegovim riječima, direktna posljedica dugogodišnje i višedecenijske nebrige jeste stanje opšte zapuštenosti srpskog jezika i u Srbiji i u Srpskoj, nizak nivo jezičke kulture, što drugi samo podržavaju i koriste.
Kada je riječ o uvođenju stranih riječi u srpski jezik, Tanasić je rekao da se to mora raditi promišljeno i sa mjerom, odnosno kada su zaista neophodne, i gramatički ih upotrebljavati sa zakonima srpskog jezika.
“Svi se slažemo da je srpski jezik, kao i drugi jezici, najviše pod navalom riječi iz engleskog jezika”, konstatovao je Tanasić.
On je dodao da su već počeli da rade na tome da se u Institutu zasnuju dugoročni projekti za izučavanje srpskog jezika i književnosti, što podrazumijeva i školovanje kadrova.
“Radiće se prvenstveno na onome što je na tlu Srpske i BiH, ali svakako imajući u vidu jedinstven srpski jezički i kulturni prostor”, zaključio je Tanasić.
